
Foto: iStock/NL
Troškovi života i okoliš glavna su pitanja koja zabrinjavaju mlade u dobi od 16. do 30. godine u cijeloj Europi, pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra na uzorku od gotovo 26 tisuća ispitanih u 27 zemalja EU-a. Čak 40 posto mladih zabrinjava rast cijena i troškova života te smatraju da bi političke i ekonomske elite trebale svoj fokus usmjeriti na rješavanju egzistencijalnih problema stanovništva.
Jedna trećina ispitanika smatra da bi EU trebao usmjeriti svoju pažnju na okoliš i klimatske promjene tijekom sljedećih pet godina. Gotovo jednako toliko mladih anketiranih, njih 31 posto, ističe da bi prioriteti trebali biti gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta.
U Hrvatskoj najveći broj ispitanika kao prioritet Unije u ovom mandatu također izdvaja rastuće cijene, ali i gospodarstvo i radna mjesta (po 41 posto), a slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 posto), stanovanje i borba protiv klimatskih promjena (po 28 posto) te obrazovanje (23 posto).
Izvor vijesti
Društvene mreže i dalje su glavni izvor vijesti za mlade u vezi političkih i društvenih pitanja za 42 posto ispitanika na razini EU-a, a u Hrvatskoj za njih čak 48 posto. Zanimljivo je da je televizijski medij među mladima i dalje drugi najpopularniji izvor informiranja, na poretku čak ispred internetskih portala.
Na razini EU-a pomoću televizije informira se 39 posto mladih, a njoj su sklonije osobe u dobi od 25 do 30 godina. U Hrvatskoj se tv-kanalima informira 40 posto mladih, a na internetskim portalima njih samo 32 posto.
Zanimljivo je da je televizija i dalje vodeći izvor informacija za mlade u Portugalu (53 posto), Italiji (52 posto), Sloveniji (45 posto) i Francuskoj (43 posto).
Svakako, zabrinjava da 76 posto ispitanika smatra kako su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana. U Hrvatskoj ovaj problem percipira nešto manje anketiranih – 67 posto.
U devet zemalja EU-a više od polovine ispitanika izjavilo je da je bilo izloženo dezinformacijama »često« ili »vrlo često«, pri čemu je najveći udio zabilježen na Malti (59 posto), u Mađarskoj (58 posto), Grčkoj (57 posto), Luksemburgu (55 posto) i Belgiji (54 posto).
Prepoznati dezinformacije
S druge strane, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 posto) i Bugarskoj (11 posto).
Ukupno 70 posto sudionika u anketi uvjereno je da može prepoznati dezinformacije. Anketirani iz Hrvatske i Malte bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti, dok su mladi ispitanici iz Austrije, Njemačke i Slovenije bili u to najmanje uvjereni.
Na rezultate istraživanja osvrnula se i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
– Informacijsko okruženje brzo se mijenja. Budući da većina mladih uglavnom dobiva vijesti s društvenih mreža, političari i internetske platforme imaju posebnu odgovornost boriti se protiv sve većeg širenja dezinformacija.
Slušanje mladih Europljana i razumijevanje onoga što ih brine ključno je za političare, donositelje odluka i za europsku demokraciju. Mladi su danas zabrinuti zbog rasta cijena, klimatskih promjena, sigurnosti i izgleda da pronađu dobar posao.
To su pitanja na koja se moramo referirati u svakoj odluci i zakonu koje donesemo. U protivnom riskiramo gubitak generacije zbog razočaranja, upozorila je predsjednica Europskog parlamenta.
Europski izbori
No, koliko političke elite stvarno osluškuju potrebe i zabrinutost mladih moglo bi se iščitati iz odgovora dijela ankete o njihovoj političkoj participaciji. Na lokalnim, nacionalnim i europskim izborima svoj glas dalo je 39 posto mladih na razini EU-a, odnosno 38 posto u Hrvatskoj.
No, na pitanje mladima koji nisu izašli na europskim izborima u lipnju prošle godine i njihovim razlozima zašto su ostali kod kuće, čak 16 posto na razini EU-a smatra da nije imalo dovoljno informacija za donošenje odluke o kandidatima. To je izjavilo čak 24 posto mladih iz Hrvatske.
U istoj korelaciji 15 posto anketiranih nije pronašlo nikakve veze kandidata ili stranke s vlastitim stavovima, a tako misli 18 posto mladih glasača iz Hrvatske. Po prosjeku EU-a političarima i politici ne vjeruje 15 posto anketiranih, dok je među mladima u Hrvatskoj njih 13 posto.
Među mladim Europljanima Instagram je vodeća platforma za političke i društvene vijesti (47 posto), a slijedi ga TikTok (39 posto). Prema istraživanju, X (nekadašnji Twitter) koristi 21 posto mladih.
U Hrvatskoj je ispitanicima na prvom mjestu Facebook (čak 54 posto), a na drugom YouTube (35 posto). Instagram je tek treći na poretku (33 posto), a četvrti je TikTok (29 posto).
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Potvrđeno iz bolnice
Dijete koje je udario kombi na Trgu bana Jelačića izvan životne opasnosti
Hrvatska
Davanje iskaza
Uskok provodi izvide protiv Ivice Puljka, sumnjaju na pogodovanje “grofici Jagodi”
Zadar
Sporna cesta
Gradonačelnik odgovorio stanarima Ulice M. Krleže: Svojatanje te čestice je protuzakonito
Zadar & Županija
Smotra klapa Zadarske županije
Sljedećeg petka crkvom sv. Donata zaorit će se pjesma 12 klapa
Nogomet
prva utakmica
Otvorenje 3. MNT Hrvoje Ćustić pripalo Sportskom centru Miro Surać
Zadar
nastavak priče
Mjesec dana nakon smrti Mate Žagara, radnja je i dalje otvorena
Zadar
SNAŽAN VJETAR
[FOTO] Jugo odnijelo dio krova trgovinskog centra
Županija
Najavio kandidaturu
Lovre Klanac kandidat je HDZ-a za načelnika Posedarja: Ne obećavam čuda, obećavam rad!
Zadar
USUSRET SEZONI
Nakon blagdana kreće uređenje zadarskih plaža. Evo što je sve u planu
Košarka
natjecanje srednjih škola