Evo koliko su stranke potrošile u kampanji, iznosi su milijunski

HDZ-ova koalicija, relativna pobjednica travanjskih parlamentarnih izbora, potrošila je najviše na izbornu kampanju, po troškovima slijedi SDP-ova koalicija Rijeke pravde, pa Most, DP, Možemo, Fokus/Republika, IDS, SDSS, pokazuju njihovi završni financijski izvještaji.

Na predstavljanje svojih programa i kandidata u 11 izbornih jedinica,  HDZ je s partnerima ukupno potrošio malo više od 2.1 milijuna eura, a odbije li se od tog iznosa trošak kampanje u 11. izbornoj jedinici tj. u dijaspori,  vidljivo je kako je na kampanju u 10 jedinica u Hrvatskoj potrošio oko dva milijuna.

Po jedinicama se trošilo od 192. 000 do 198. 000 eura, ni u jednoj nije prijeđena dopuštena granica od 199. 084 eura. Upada u oči da je najmanje potrošeno u 8. izbornoj jedinici (180. 000) koju je nosio Oleg Butković i čija je kampanja, odnosno sraz s predsjednikom države, koji formalno nije sudjelovao na izborima, ocjenjena najuspješnijom.

Rijeke pravde potrošile 1,6 milijuna, Most u minusu

Na oglašavanje Rijeka pravde na portalima, u novinama, na televiziji, radiju, na društvenim mrežama itd., SDP s partnerima u 10 jedinica u Hrvatskoj potrošio je 1.6 milijuna eura.

Najmanje je potrošio u 2. izbornoj jedinici (139.000 eura) koju je nosio Boris Lalovac, najviše u 8. jedinici (195.500 eura) u kojoj se natjecao predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Financijski, HDZ-ova koalicija kampanju je zaključila na pozitivnoj nuli, naime, primitci su joj bili u cent jednaki troškovima, SDP-ova s viškom od 266 eura, tolika je, naime, razlika između primitaka i troškova.

Ozbiljan manjak, čak 151.700 eura, ostvarila je koalicija Mosta, Hrvatskih suverenista, Hrvatske konzervativne stranke i Nezavisne liste mladih. Ta je koalicija za kampanju imala 461.000 eura, dok su joj izborni troškovi dosegnuli 613.000 eura.

S manjkom od gotovo 20.000 eura kampanju je zaključio Domovinski pokret čiji su primici bili 534.000 eura, a troškovi 553.000 eura.

Kao i HDZ, i Možemo je kampanju zaključio s pozitivnom nulom, potrošio je 495 tisuća eura, koliki su mu bili i primici.

Minus i plus

Manjak od 8500 eura iskazao je SDSS, koji je za kampanju raspolagao sa 99.800 eura, a potrošio 108.000 eura. Stranka se natjecala u 12. izbornoj jedinici u kojoj svoje zastupnike biraju nacionalne manjine.

Za predstavljanje programa i kandidata u dvije izborne jedinice, 7. i 8., IDS je potrošio 162.500 eura, no kako su mu primici iznosili 174.000 eura, u ‘plusu’ je od 11.200 eura.

S minusom od 16.000 eura kampanju je zaključila i Nezavisna platforma sjevera Matije Posavca koja se natjecala samo u 3. izbornoj jedinici, osigurala je 31.000 eura, a potrošila 47.000 eura.

U društvu onih koji su iskazali manjak na kraju kampanje je i stranka Fokus koja se u koaliciji sa Republikom Damira Vanđelića natjecala u 11 izbornih jedinica. Potrošili su 330.000 eura, dok su im primici bili 305.000 eura, što čini razliku od 25.500 eura.

Sve stranke i koalicije koje su sudjelovale na izborima 17. travnja bile su dužne do 17. svibnja u ponoć podnijeti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje završne izvještaje o tome kako su financirali kampanju. Sudi li se po vremenu unošenja tih izvještaja u DIP-ov informacijski susta, svoju zakonsku obvezu ispunile su sve stranke i koalicije koje su ušle u 11. saziv Hrvatskog sabora.

Donatori i ovoga puta najviše dali HDZ-u

Financijski izvještaji otkrili su kako su donatori, i ovoga puta, bili najnaklonjeniji HDZ-u i njegovim partnerima. Na njihov izborni račun je  658 donatora uplatilo 790.000 eura.

Najviše su, pod 20. 000 eura, uplatile Bistra i Agro-Steel, tvrtke iz Đurđevca i Križevaca te Jedinstvo iz Krapine (11.000 eura).

Po 10.000 eura donirale su tvrtke Đurkin iz Čakovca, Jadranski pomorski servis iz Rijeke, Koprivno kamen iz Splita, Hidroing iz Varaždina i Lađar DL iz Siska.

Zakon pravnim osobama, dakle tvrtkama, dozvoljava da političkoj stranici, neovisnoj listi i kandidatu za kampanju doniraju do 26.544 eura, a fizičkim do 3981 eura.

Sasvim blizu tog iznosa bio je Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a, koji je na izborni račun uplatio 3900 eura. Stranku su donirali i gotovo svi kandidati na izbornim listama, uplativši, uglavnom po 1000 eura, no bilo je i onih koji su uplatili manje, poput ličkog župana Ernesta Petryja (350 eura) i Ante Deura (100 eura).

SDP-ova koalicija Rijeke pravde od 184 donatora dobila je oko 169.000 eura, najviše je, 3981 eura, uplatio Kristijan Bodrožić. Po 3900 eura donirali su Ivan Račan i Ivica Lukanović, po 3500 eura Marko Krička i Vedran Babić itd.

Treće mjesto po prikupljenim donacijama, 43.400 eura, pripada stranci Možemo koju karakterizira brojnost donatora i mali iznosi koji uplaćuju.

Slično je bilo i ovoga puta, spomenuti iznos uplatilo je 807 donatora, uglavnom po nekoliko desetaka eura, no ima i izuzetaka. Tako je 2000 eura uplatio Tomislav Lauc, po 660 eura Rada Borić i Nenad Klapčić, a po 500 eura Mirjana Bjelan, Danijela Strelec, Jagoda Munić, Darko Car.

DP je od 14 donatora prikupio 18.400 eura, od čega je 11.590 uplatila tvrtka Filir iz Vukovara.

Država pokriva dio troškova

S obzirom da su kampanje financijski vrlo zahtjevne, strankama i koalicijama koje su izborile saborske mandate dobro će doći 2,7 milijuna eura koliko je država izdvojila za naknadu izbornih troškova.

Za svaki osvojeni mandat, država je spremna isplatili 17.918 eura, što znači da bi HDZ koji s partnerima (HSLS, HDS, HSU, HNS) ima 61 zastupnika, trebao dobiti gotovo 1,1 milijun eura.

Strankama koalicije Rijeke pravde (SDP, Centar, Glas, HSS, DOISIP) koje su zajedno osvojile 42 mandata, trebalo bi pripasti 753.000 eura, a DP-u sa 14 zastupnika 251.000 eura. Most i Suverenisti, koji su zajedno osvojili 11 mandata, mogu računati na 197.000 eura, a Možemo sa zastupnikom manje, na 179.000 eura.

IDS-u i Nezavisnoj platformi sjevera, koji imaju po dva zastupnika, trebalo bi pripasti po 36.000 eura, a Fokusu s jednim zastupnikom 17.918 eura naknade.

Ipak, za konačan i precizan izračun trebat će pričekati financijski nadzor DIP-a.

Treba podsjetiti da na državnu naknadu od 2987 eura, mogu računati i stranke koje su dobile više od pet posto važećih glasova u izbornoj jedinici, ali mandat nisu osvojile. To je slučaj sa DP u 3. izbornoj jedinici, strankom Možemo u 4. i 10. jedinici, Mostom i Hrvatskim bilom u 11. izbornoj jedinici.