"Eurozona i Schengen nisu pali s neba, to je rezultat HDZ-ove politike"

– U godini isporuke, uz Pelješki most te članstvo u europodručju i šengenskom prostoru, ostvarujemo strateške ciljeve. Za svega tjedan dana, dolaze nam značajne promjene koje ćemo odmah osjetiti u svakodnevnom životu. Dublja integracija Hrvatskoj će donijeti trajne koristi.

Ulaskom u Schengen postajemo članica zone slobodnog kretanja i možemo putovati bez kontrola, putovnica ili gužvi na graničnim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj. Isti režim se uvodi i u zračne luke od 26. ožujka, što znači jednostavnije putovanje i brža procedura na aerodromima, također i za posjetitelje u Hrvatskoj.

Članstvo u Schengenu znači i brže i jeftinije kretanje roba i usluga preko granica. Ako znamo da više od 80 posto robne razmjene obavljamo s članicama Schengena, iz kojih nam dolazi 75 posto turista, onda je jasno koliko je članstvo korisno za naše gospodarstvo.

Ulazak u europodručje donosi Hrvatskoj veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i financijskih poremećaja i šokova. Ovo je za našu državu i građane prirodan korak. Čak 75 svih štednji i depozita u Hrvatskoj oročeno je u eurima, polovina kredita izdaje se u eurima, polovina trgovine odvija se s članicama europodručja, iz kojih dolazi i dvije trećine naših turista.

Na razini svakodnevnog života to također znači i ukidanje valutnog rizika, povoljnije uvjete zaduživanja i niže transakcijske troškove, a to će voditi do većih ušteda za gospodarstvo.

Strateški cilj

Kažu u oporbi da su već oni otvorili vrata za to.

– Schengen i eurozona projekti su koje je pokrenula i ostvarila Vlada HDZ-a i naših partnera. Oni nisu došli slučajno, već su rezultat reformi i procesa koji smo vodili profesionalno i savjesno, uz pozitivne konačne odluke svih europskih institucija. Tek ćemo s odmakom vidjeti koliko je ovo dobro za Hrvatsku. Pristupamo krugu svega 15 država koje su istovremeno članice NATO-a, EU-a, europodručja i šengenskog prostora te svrstavamo Hrvatsku u najuži krug europskih integracija. To je primjer modernog suverenizma i vođenja proeuropske politike.

Kao potvrda te politike u Hrvatsku 1. siječnja dolazi i predsjednica EK-a Ursula von der Leyen?

– Dolazak predsjednice Europske komisije Von der Leyen 1. siječnja priznanje je Hrvatskoj koja dovršava svoje europske integracije i ostvaruje strateški cilj. Ujedno to je i poruka zemljama koje imaju aspiracije za članstvo da je integracija i dalje moguća, kao i da Schengen i euro imaju budućnost unatoč svim globalnim izazovima.

Nikada se prije nije dogodilo da jedna članica postaje istovremeno članica i eurozone i Schengena. Nećemo raditi velike fešte i ceremonije, uzimajući u obzir sve okolnosti. Primjereno ćemo obilježiti ove povijesne događaje 31. prosinca i 1. siječnja. Ministri Božinović i Grlić Radman posjetit će granične prijelaze sa Slovenijom i Mađarskom, dok ćemo se 1. siječnja, na tada već bivšem GP-u Bregana, sastati s predsjednicom EK-a Von der Leyen i predsjednicom Slovenije Pirc Musar.

Ujedno će ministar financija Primorac zajedno s guvernerom HNB-a Vujčićem iza ponoći simbolično povući eure s jednog od bankomata, a ulazak u eurozonu obilježit ćemo simbolično i s predsjednicom Komisije u Zagrebu.

Cijelo vrijeme ponavljate da je 2022. bila »godina isporuke«. Iščitavajući vaše izjave, rekla bih da kao isporuka za 2023., odnosno do kraja mandata, ostaje obnova. Kako ocjenjujete ono što je dosad učinjeno – mnogi su nezadovoljni? Naravno, tu je pitanje hoćemo li uspjeti potrošiti novac koji smo dobili od EU-a iz Fonda solidarnosti, i čak tražili »produžetke«, a rok je do srpnja 2023. godine?

– Produljili smo rok i ubrzali dinamiku iskorištavanja sredstava iz Fonda solidarnosti. Iskoristit ćemo i potrošiti sredstva na vrijeme. Premda smo osigurali financijska sredstva i olakšali brojne procedure, ne možemo biti zadovoljni dinamikom obnove i izgradnje zamjenskih kuća.

To je glavni prioritet nadležnih ministara i svih resora u godini pred nama. Dužni smo prema ljudima koji su ostali bez krova nad glavom i prema Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je podnijela veliku žrtvu i u razornom potresu, ali i u Domovinskom ratu, učiniti sve da da ovaj kraj Hrvatske ne ostane zanemaren i izoliran.

Trenutno je u funkciji 350 gradilišta, a imali smo prilike vidjeti radove na izgradnji višestambene zgrade u Petrinji gdje će biti smješteno preko 300 ljudi u rujnu 2023. Model izgradnje višestambenih objekata pokazao se bržim i djelotvornijim. Učinili smo puno u pogledu interventnih mjera pomoći za građane i gospodarstvo čiji su objekti stradale u potresu, a kojima je usmjereno 1,9 milijardi kuna dosad.

Nastavljamo brojna ulaganja u zdravstvenu, prometnu, obrazovnu i znanstvenu infrastrukturu, što je važno za ukupnu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije.

Podići dinamiku obnove

Sami ste rekli da je obnova »nestvarno spora«. Tko će u sustavu morati otići?!

– Svi koji se time bave, a ima puno aktera od lokalne do nacionalne razine, moraju ubrzati aktivnosti. Izgradnja višestambenih objekata dobro napreduje, a ono što zapinje je izgradnja zamjenskih kuća. U tom dijelu moramo znatno podići dinamiku.

Kad bi ljudi iz kontejnera mogli dobiti neku drugu vrstu smještaja?

– Mi smo odmah nakon potresa ponudili ljudima alternativni smještaj. Ostali su u privremenom smještaju jer žele biti blizu svojih kuća. A mi moramo učiniti sve da taj period skratimo.

A hoće li neka nova osoba taj posao voditi, u ministarstvu ili operativi?

– Svi imaju zadatak da učine sve da se proces ubrza. To im kažem svaki tjedan. Proces će se ubrzati.

Je li pred vama u idućoj godini i posao izmjena izbornih jedinica, što je posljedica demografske krize? Ima li razloga da izbori budu i prije redovne 2024. godine, ili možete obećati da će oni biti redovni?

– Oni koji zazivaju izvanredne izbore očito nas ni u sedmoj godini mandata nisu još dobro upoznali. Da nismo inzistirali i osigurali političku stabilnost, gdje bi Hrvatska danas bila? Bismo li ostvarili strateška postignuća koja danas uzimamo pod normalno? Kako bismo bez političke stabilnosti osigurali financijski okvir u svim krizama za zaštitu građana i gospodarstva? Vlada nastavlja raditi svoj posao za koji je dobila povjerenje građana. Vezano za izborno zakonodavstvo, Ministarstvo pravosuđa i uprave analizira postojeće stanje i definirat će prijedlog koji bi modificirao sustav na način da postojeći nerazmjer između veličine izbornih jedinica i broja stanovnika bude u okviru odstupanja od pet posto.

Među ostalim, ovu godinu obilježio je slučaj Ina, koji još nema poznat završetak. Kako se boriti bolje protiv korupcije, ostaje li to treća velika tema za vas do kraja mandata?

– Borba protiv korupcije je izrazito važna tema, i do kraja ovog mandata ostat će prioritetom moje Vlade. DORH, USKOK i sudovi u svojem su radu samostalni i neovisni, a izvidi su tajni. To je preduvjet za borbu protiv korupcije. Postoji suradnja, ali ne i utjecaj, zaštićenih nema niti će ih za mandata moje Vlade biti.

Uostalom, kada spominjete aferu Ina, podsjećam da se ona otkrila u sinergijskom radu banke i mehanizama države – Porezna uprava i Ured za sprječavanja pranja novca, te pravosudna tijela i policija. Poduzeli smo niz aktivnosti o kojima se premalo govori, nova strategija, novi zakoni, ukidanje imuniteta članovima Vlade, donijeli etička pravila za dužnosnike, a uredit ćemo područje lobiranja. Pored toga, ojačali smo neovisna tijela zadužena za prevenciju korupcije, a paralelno s tim jačamo i kapacitete tijela kaznenog progona.

Apropos Ine, ostaje li i dalje mogućnost da je država otkupljuje? Predsjednik Vrhovnog suda Dobronić ima ideju kako stari ugovor proglasiti ništetnim, je li to za Vladu prihvatljiva opcija za rješenje ovog problema? Kad možemo očekivati novi upravljački ugovor u samoj kompaniji?

– Problem oko Ine i odnosa s drugim dioničarem MOL-om je jedan od mnogih naslijeđenih problema. Nažalost, danas je očito koliko je strateški bila pogrešna odluka o prodaji Ine prije skoro dvadeset godina. Dodatno, u vrijeme globalne energetske krize u Ini kao jednoj od najvećih hrvatskih energetskih kompanija imamo nečuvenu kaznenu aferu u plinskom poslovanju.

U ovim okolnostima Vlada je itekako svjesna nužnosti promjena odnosa, te novoimenovana uprava aktivno radi na tome. Kada pak govorimo o pravnim tumačenjima oko ništetnosti ugovora s MOL-om, koje je aktualizirao predsjednik Vrhovnog suda Dobronić te na što su se nadovezali pojedini oporbeni zastupnici, Vlada je još prošle godine u ovo vrijeme razmatrala pravne posljedice pravomoćnih kaznenih presuda protiv Sanadera i Hernadija na međudioničarski ugovor.

Tada smo u konzultaciji s našim odvjetničkim timom, s DORH-om i Katedrom za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli postupak revizije UNCITRAL-ovog pravorijeka iz 2016. godine pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom. Nažalost, taj naš zahtjev za revizijom nije prihvaćen. U ovakvoj situaciji, zatražili smo mišljenje više katedri s različitih aspekta u vezi ove teme. Naš je cilj da dobijemo stavove niza pravnih stručnjaka, uključujući i novo mišljenje DORH-a.

U današnje vrijeme energetske krize, više nego ikad svjesni smo važnosti nacionalnih energetskih kompanija. Primjerice, tako je HEP kao državna kompanija preuzeo na sebe značajan teret u provedbi mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Stratešku ulogu ima i JANAF u smislu sigurnosti opskrbe naftnim derivatima, te LNG kad govorimo o opskrbi plinom.

Državni intervencionizam

Oporba vam zamjera da će Vladine mjere subvencija za energente završiti »već« 31. ožujka, a i mnogo puta ste rekli i vi i ministar Primorac da tako izravna državna intervencija ne može trajati vječno. Koliko je u tom smislu važno ono što je ovih dana dogovoreno u Bruxellesu oko cijena plina, pokazalo se da je u EU ipak moguć dogovor? I tu je ono ključno pitanje, ako cijene goriva počinju padati, hoće li napokon i cijene hrane postati realnije?

– Vlada je dvaput intervenirala paketima mjera od 26 milijardi kuna. Cijene struje i plina za kućanstva ostaju nepromijenjene do kraja sezone, a ovisno o okolnostima na tržištu reagirat ćemo i dalje. Rast cijena energenata je problem cijele Europe i ovaj tjedan je postignut politički dogovor europskih ministara energetike.

Dogovor bi trebao biti garancija da se neće ponoviti situacija iz kolovoza 2022. kada je cijena plina dosezala i do 350 eura za megavat sat. Ovaj mehanizam će se primjenjivati od 15. veljače 2023. i sigurno će olakšati stanje na tržištu i provedbu mjera zaštite na nacionalnoj razini.

Dodatno, na svjetskom tržištu još od rujna bilježi se stabiliziranje globalnog indeksa kretanja cijena hrane. To se postupno prelijeva i na Hrvatsku, što će, u konačnici, osjetiti i naši građani.

Pred Božić izašli ste s novim paketom mjera. Dar za Božić ili umirivanje nacije?

– Već smo rekli da će Vlada nastaviti tražiti fiskalni prostor da interveniranjem u krizi dodatno zaštitimo životni standard građana. Ostvarili smo proračunske uštede te na kraju godine donijeli i treći paket mjera vrijedan preko 700 milijuna kuna. Vodeći se načelom solidarnosti, posebno u ovo božićno vrijeme, pomažemo i pružamo ruku onima koji su najranjiviji među nama. To je brz i kvalitetan intervencionizam.

Često govorite o državnoj intervenciji i solidarnosti. Da se probudimo iz sna u pola noći, mislili bismo da slušamo poruke neke lijeve vlade.

– Politička filozofija HDZ-a kao stranke desnog centra bazirana je na tri osnovna postulata – odgovornost pojedinca, sloboda tržišta i socijalno-tržišno gospodarstvo. I to vrijedi u normalnim političkim okolnostima. U ovoj krizi, državni intervencionizam je bio jedino rješenje, i zato tako radimo. Ne zato jer bismo htjeli neku veliku državu koja se miješa u sve, nego zato jer ne vidimo da netko drugi osim države to može. To nije politika lijeve vlade, nego agilne vlade.

Hrvatska je među državama koja ima najviše takvih mjera.

– Točno, i zato za razliku od drugih zemalja nemamo socijalne nemire. Osiguravamo socijalnu koheziju, izbjegavamo socijalnu frakturu, i usto isporučujemo Schengen, koridor Vc, euro, Pelješki most itd.

Kakvu zapravo 2023. možemo očekivati kad je gospodarstvo u pitanju?

– Ovu godinu završit ćemo s visokom stopom gospodarskog rasta, od oko 5,7 posto. Time spremnije očekujemo neizvjesnu 2023. godinu. Unatoč globalnim negativnim trendovima, projekcije EK-a i Vlade kažu da ćemo zadržati gospodarski rast. Uz snažne mjere Vlade, kao i aktivnosti na europskoj i globalnoj razini, očekujemo smanjivanje inflacije u 2023. Unatoč tome, kao i dosad, bit ćemo spremni reagirati da dodatno ublažimo inflatorne pritiske. Ohrabruje i činjenica da smo do sada povukli već 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto svih bespovratnih sredstava koji su nam na raspolaganju te smo po brzini provedbe NPOO-a treća najbrža država u EU.

Bojite li se da ste zbog poreza na ekstraprofit dobili protivnike ondje gdje ste možda mogli imati sponzore?

– Ne. Dapače. S poslodavcima i gospodarstvenicima, kao i sa sindikatima ostvarili smo izvrsnu partnersku suradnju i dijalog po nizu tema, i to u brojnim krizama s kojima smo se suočili. Gospodarska politika koju smo vodili u proteklih 6 godina, unatoč pandemiji, potresima i energetskoj krizi, omogućila je da su plaće i mirovine povećane višestruko.

Smisao dodatnog poreza na dobit, koji je u Saboru pridobio podršku i oporbe, nije kažnjavanje poduzetnika, već solidarni doprinos radi pravednije podjele tereta krize koja pogađa sve u društvu. Usto, oporezivanje se odnosi na dvjestotinjak kompanija, a novac će se preusmjeriti izravno u ublažavanje posljedica krize prema onima kojima je pomoć najpotrebnija. I to svaka lipa! To je izraz društvene solidarnosti. A što se tiče sponzora, HDZ godinu završava u plusu od 22 milijuna kuna. Nemamo problema nikakvih.

Obveza prema Ukrajini

I na kraju, tema svih tema – niste uspjeli isposlovati dvotrećinsku podršku u Saboru za obuku ukrajinskih vojnika. Što ta odluka Sabora znači za položaj Hrvatske pred EU i NATO-om, a što znači za odnose vas i predsjednika Milanovića? Kakav rasplet u odnosima s Pantovčakom sad možemo očekivati?

– Za odluku Sabora o misiji EU-a za vojnu pomoć Ukrajini odgovoran je dio zastupnika oporbe koji su, slijedeći Milanovića, glasali protiv pružanja podrške Ukrajini i svrstali se na stranu Rusije.

Pokazali su bešćutnost i spremnost da žrtvuju Ukrajince samo radi pakosti HDZ-u. Sve teze o nepoštovanju procedure pokazale su se netočnima i alibi za bijeg od odluke koja je politički i moralno ispravna. Milanović se neki dan razotkrio da je protiv sudjelovanja u EUMAM misiji.

Pravo je licemjerstvo i neodgovornost što se ti isti akteri nisu bunili na vojnu pomoć Ukrajini i sudjelovanje vojske u drugim misijama, koje su obujmom značajno veće od EUMAM misije. Umjesto toga išli su lažima zastrašivati javnost o tome da Hrvatska ulazi u rat. Baš suprotno od toga, ovom misijom pomogli bismo Ukrajini i dodatno pridonijeli hrvatskoj i europskoj sigurnosti.

Zahvaljujem 97 zastupnika koji su bili »za«, a ostali zastupnici – njih 54 koji su bili protiv ili se nisu ohrabrili ni doći glasati – izvedeni su na čistac i neka žive sa svojim odabirom. Tu stigmu će nositi dugo. Hrvatska kao zemlja članica NATO-a, Europske unije, europodručja i Schengena nije nesvrstana niti neutralna država. To mogu tvrditi jedino oni političari koji s tim procesima nemaju nikakve veze niti su s njima identificirani.

Mnogi zastupnici su odlučili ostati i izvan sabornice.

– Kao jedina članica EU-a koja je u zadnjih trideset godina i sama bila žrtvom vojne agresije, Hrvatska najbolje razumije patnje ukrajinskog naroda i ima dodatnu moralnu obvezu. Pomogli smo i pomažemo politički, financijski, humanitarno, tehničkom i vojnom opremom. I to ćemo nastaviti činiti.

Usprkos onima koji su se pokazali kao kalkulanti – kada je došao predsjednik Vrhovne Rade Ruslan Stefančuk plakali su i pljeskali mu, a kad treba pomoći Ukrajini, bježe iz sabornice. Naši partneri u EU-u znaju itekako za principijelan stav Vlade i HDZ-a.

Nakon posjeta ukrajinskog predsjednika Zelenskog SAD-u, njegovog obraćanja u Kongresu i susreta s američkim predsjednikom Bidenom, još se jasnije vidi koliko su pogriješili i osramotili se zastupnici SDP-a, Mosta, DP-a i drugih sitnih stranaka, koji su propustili biti na strani razumne i odgovorne politike kakvu danas zagovara gotovo cijela međunarodna zajednica. Očito je da su postali politički taoci Milanovića, na vlastitu štetu.

Predsjednik Milanović izjavio je i da je borba protiv korupcije u EP-u, gdje je uhićena potpredsjednica EP, fašizam. Je li vam to čudna izjava?

– Još jedna bizarna izjava. To nije fašizam nego borba protiv korupcije. A što se tiče njegova stava o Europskoj uniji, čini se da bi je on sveo na samo neku ekonomsku asocijaciju otprije nekih 60 godina. Nije valjda pratio što se događa.

Kako je situacija s misijom utjecala na naš vanjskopolitički položaj, jeste li imali pozive europskih kolega?

– Svi partneri unutar EU-a i NATO-a prate situaciju i dobro znaju tko što zastupa. Nije to jedina zemlja gdje akteri imaju različite poglede.

Ali sve se svelo na borbu vas i Milanovića.

– Ne, nije. Svelo se na mržnju dijela stranaka protiv HDZ-a. Jača je njihova netrpeljivost prema nama nego njihova sposobnost da to nadiđu u višem cilju i budu solidarni s Ukrajinom.

Možda biste se i vi držali drugačije da ste tu 101 ruku dobili.

– Oni koji to tako gledaju, vide kratkovidno i ne vide globalne prilike. Pa nisu Socijaldemokrati sada postali dio vladajuće većine, kao ni IDS. A ista ta oporba podržala je i Zakon o sportu, kao i novi zakon o dodatnom porezu na dobit. Baš su na temi Ukrajine odlučili biti protiv…

Što ako predsjednik pokuša sazvati VNS?

– Zajednički se saziva. Mi smo prvog dana ruske agresije na Ukrajinu zatražili sjednicu VNS-a, Milanović je to odbio. Milanović svojim postupanjem najprije nanosi štetu sebi, a onda i zastupnicima nesretnicima koje je odvukao u duboki ofsajd.

Kako zapravo vidite rasplet u Ukrajini? Mirovni pregovori, koga, kada, je li to samo problem Putina i Zelenskoga, ili neke šire zajednice i inicijative?

– Ruska agresija, uz strašna razaranja, ima i značajne negativne posljedice na širem međunarodnom planu, bilo kroz energetske poremećaje, rast cijena hrane itd. Međunarodna zajednica, EU, partneri i Hrvatska pružaju potporu Ukrajini od samog početka. Naravno da svi priželjkujemo skori mir u Ukrajini, ali za to se trebaju stvoriti pretpostavke koje neće honorirati agresivnu politiku. Prije ili kasnije doći će do mirovne konferencije i pregovora, no prije toga ključno je osloboditi trenutno okupirani teritorij. Predaja trenutno okupiranih teritorija Rusiji predstavljala bi poništenje međunarodnog prava. Nažalost, daljnji ruski napadi i na vojnu i na civilnu infrastrukturu ne čine izglednim skori prekid vojnih aktivnosti. Na Europskom vijeću jednoglasno smo ponovili svoju privrženost daljnjoj političkoj i vojnom potpori Ukrajini te makrofinancijsku pomoć od 18 milijardi eura za 2023. godinu.