Eksplozija respiratornih virusa ispraznila ljekarne: Provjerili smo kojih lijekova nema

Nestašica je i određenih antibiotika, poput nekih vrsta Klavocina, Ospamoxa, Augmentina, Betaklava, Zinnata, a nedostaje i Decortina koji se, između ostalog, koristi kod bolesti pluća i bronha.

Specifična sezona

U riječkim ljekarnama kažu da razloga za paniku nema te da se u slučaju nedostatka konkretnog lijeka poseže za paralelama te da se nije dogodila situacija da pacijent iz ljekarne izađe bez lijeka.

– Snalazimo se. Ako jedna tvornica nema lijeka, nabavljamo ga u drugoj i još se nije dogodilo da lijeka nema i da se ne može pronaći. Točno je da nemamo Maxflua, nedostaje nam Coldrexa i Lupoceta flu forte. Također, najavljena nam je i defektura Meralys kapi za nos, no ima Operila. Slično je i s antibioticima, događaju se zastoji, no uvijek postoji paralela i pokrivamo sve kad je riječ o lijekovima koji se izdaju na recept, kaže Tatjana Smeraldo, vlasnica ljekarne u Kostreni.

Ona potvrđuje da je ova sezona respiratornih virusa zaista specifična po brojnim slučajevima respiratornih viroza.

– Ove nam je godine zaista specifična situacija s mikrobima. Mi naručujemo veće količine lijekova jer u pravilu znamo kad će koji u defekturu, a s obzirom na naše financije, nabavljamo zalihe za četiri mjeseca, dodaje Smeraldo.

Slično je i u Ljekarnama Jadran, kako potvrđuje ravnateljica Ines Krajačević, a trenutačno nedostaju antibiotici za djecu.

– Trenutačno nema antibiotskih sirupa za djecu. U pravilu trošimo zalihe, no primjerice paracetamola ima. Maxflua nema, no uvijek se nađe paralela tako da mogu reći da nema razloga za paniku. Inače, ovakve nestašice prisutne su u cijeloj Europi, upozorava Krajačević.

Ines Krajačević

Uloga EU-a

Problemi s nestašicama lijekova, kako se ističe u farmaceutskim krugovima, bit će sve češći. Osim nestašica aktivnih supstanci za lijekove, kao jedan od razloga navodi se pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini. Sve više članica Europske unije uvodi različite sustave za praćenje nestašica te pokušavaju organizirati mehanizme za lakše premošćivanje problema s nestašicama lijekova.

U HALMED-u pak ističu kako je na našem tržištu trenutačno dostupno približno 3.500 odobrenih lijekova te da svakog lijeka može povremeno nedostajati, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji i povećane potražnje.

– U Republici Hrvatskoj trenutačno nemamo zabilježenu nijednu kritičnu nestašicu lijeka te su za lijekove u nestašici dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina. U slučaju nestašice, HALMED na raspolaganju ima alate koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU-a, poručili su iz HALMED-a.