Predstavivši prijedlog izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju,  Mamić je kazao da je od 2016. godine u izgradnju, dogradnju i opremanje vrtića uloženo više od 530 milijuna eura, broj djece u vrtićima povećao se za 27.500 a zaposleno je više od 5000 novih odgojitelja.




Nakon što se za dvije do tri godine završi tristotinjak projekata koji su u tijeku, obuhvat djece vrtićke dobi bit će 100 posto, a značajno će se podići i obuhvat jasličke dobi sa sadašnjih 54 posto, dodao je.


„Istraživanja pokazuju da djeca koja pohađaju vrtić postižu bolje obrazovne rezultate, i to je naš krajnji cilj”, naglasio je.


Upitan o nedostatku kadrova, Mamić je poručio da se nikada nije dogodilo da se u nekom vrtiću nisu našli odgojitelji. „Što se tiče kadrova,  ne vidimo i ne očekujemo probleme”, kazao je.


Osim toga, prije šest godina povećane su upisne kvote na svim fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja, dodao je državni tajnik.


Izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u državnom proračunu i dalje će biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine. Izmjenama se, naime, u zakon integrira uredba kojom se regulira da se u državnom proračunu osigurava taj novac.


Oporba: Različite plaće odgojitelja ovisno o gradu ili općini


Uz ostalo, uređuje se mogućnost zapošljavanja u vrtićima učitelja koji završe poseban program na visokom učilištu i steknu odgojno-obrazovne kompetencije za rad u predškolskim ustanovama.


U raspravi su oporbeni zastupnici upozorili na različite plaće odgajitelja, ovisno o gradu ili općini, založivši se za promjenu modela financiranja vrtića, odnosno da država preuzme financiranje svih plaća zaposlenih u vrtićima.


Miro Bulj (Most) kaže da bi zakon imao smisla kad bi u cijeloj državi sve odgojiteljice imale plaću kao u osnovnim školama. Ako namećete neka pravila, onda osigurajte izvor sredstava, poručio je.


Državni tajnik pojašnjava da država sredstva dodjeljuje gradu ili općini,  a oni ih mogu koristiti za sve što je povezano uz predškolski odgoj, za plaće, za smanjenje participacije roditelja, za zapošljavanje stručnih suradnika, popravak  krova ili  izgradnju dječjeg igrališta. “Kontradiktorno je da država preuzme plaće, a istodobno radi decentralizaciju”, rekao je Mamić.


Anka Mrak Taritaš (Glas) smatra  da država ne bi trebala biti majka za pojedine dijelove države, a maćeha za druge. Ona bi trebala osigurati sredstva za odgojitelje, dijete u Hrvatskoj ne može različito koštati ovisno o tome gdje živi, kazala je.


Marija Lugarić (SDP) ocjenjuje da zakon nastavlja prakse za koje znamo da ne funkcioniraju dobro, da ne donosi razvojnu viziju, zanemaruje glas struke, zadržava snažnu političku kontrolu nad financiranjem. Djeca, roditelji i odgojitelji zaslužuju ozbiljnu reformu, a ne ovakvo administrativno krpanje, istaknula je. Lugarić zagovara da država preuzme sufinanciranje najmanje 50 posto ekonomske cijene vrtića za svako dijete, neovisno o mjestu stanovanja.


Marijana Puljak (Centar) rekla je  da država želi postavljati standarde, a ne želi preuzeti financijsku odgovornost za ljude u sustavu.


Vesna Bedeković (HDZ)  naglašava pak najveći  investicijski ciklus  ulaganja u sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.  U sustavu ranog i predškolskog odgoja gradi se, dograđuje i obnavlja ukupno oko 500 vrtića, trenutno njih 200, kazala je.