Domovinski pokret dao verbalnu podršku Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi, ali neće tražiti registraciju HPC-a

Inicijativa za osnivanje Hrvatske pravoslavne crkve nije novijeg datuma, godinama je ona već prisutna u javnom prostoru Hrvatske. Nacionalna desnica smatra da je Srpska pravoslavna crkva neprijateljski raspoložena prema Hrvatskoj i vjeruje da bi ta institucija izgubila utjecaj ako bi se formirao HPC, ali vlasti, ponajprije HDZ-ove, ne dopuštaju njezinu registraciju kao vjerske zajednice.

No, sada je politička situacija naklonjenija realizaciji projekta Hrvatske pravoslavne crkve nego ikad jer desnica ima svoje predstavnike na vlasti, Domovinski pokret.

Bez pritiska na HDZ

Pitanje je kada će opet neka od stranaka desnog nacionalnog spektra biti u poziciji obnašanja vlasti i zato je ovaj mandat možda biti ili ne biti za Hrvatsku pravoslavnu crkvu, koju je ozakonio Ante Pavelić, ali je ukinuta s propašću NDH. Međutim, kako nam je jučer rekao saborski zastupnik DP-a Predrag Mišić, predsjednik udruge Hrvatski pravoslavni centar, koja ima ambiciju prerasti u vjersku zajednicu, njegova stranka neće od HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića tražiti odobrenje registracije HPC. Dakle, Domovinski pokret isključivo na verbalnoj razini koketira s tom idejom i neće praviti pritisak na svog koalicijskog partnera kako bi se ona ozbiljila.

Vodeći dužnosnici DP-a i u utorak su podržali Mišićevu udrugu utemeljenu 2022., koja organizira domjenke u povodu proslave Božića po julijanskom kalendaru. Ovaj put je domjenak iz malog Dicma preseljen u Split.

– Ja osobno, kao ni Domovinski pokret, nikad nismo došli na ideju osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve. To je radio naš stranački prijatelj i suborac Stipe Mlinarić, Predrag Mišić preko svoje udruge na tome radi dulje od dvije godine, a mi ga podržavamo i apsolutno ćemo podržavati inicijativu za Hrvatsku pravoslavnu crkvu, iako je nećemo pokrenuti, izjavio je na splitskom domjenku predsjednik DP-a Ivan Penava.

Razgovarali smo jučer s Mišićem, vukovarskim braniteljem srpskog podrijetla.

– Naša je namjera da Hrvatski pravoslavni centar ostane kao udruga, a da se registrira Hrvatsku pravoslavnu crkvu prema načelu autokefalnosti. Hrvatska poput drugih europskih država također ima pravo na svoju pravoslavnu crkvu. Nakaradnim ukazom prijestolonasljednika Aleksandra 1920. su na prostoru Kraljevine Jugoslavije ukinute sve pravoslavne crkve osim srpske, kojoj su, zajedno s imovinom, one pripojene. Iz tog ćemo mi razloga podnijeti zahtjev za registraciju Hrvatske pravoslavne crkve, koji neće imati nikakve veze s nekim takvim prethodnim zahtjevima, koje ne bih niti komentirao, kazao nam je Mišić.

Uvjeti za upis

Sukladno Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, da bi vjerska zajednica bila upisana u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, ona mora zadovoljiti nekoliko uvjeta. Udruga koja traži njezin upis mora biti u Registru udruga najmanje pet godina, dokazati da okuplja minimalno 500 vjernika i da prakticira vjerske obrede.

– Mi možemo funkcionirati i neregistrirani, ali hoću da sve bude po zakonu, kako treba. Zasad još održavamo mise, ne ide to preko noći. Stoga ne mogu ni precizirati kada ćemo podnijeti zahtjev za registraciju vjerske zajednice, rekao nam je Mišić.

Bugarin Aleksandar Radoev Ivanov, koji se predstavlja kao hrvatski arhiepiskop, zatražio je 2016. registraciju Hrvatske pravoslavne crkve, HDZ-ovo Ministarstvo pravosuđa i uprave je to odbilo, uslijedio je upravni spor da bi resor Ivana Malenice 2023. donio istu odluku. U obrazloženju je Ministarstvo ustvrdilo da nisu priloženi valjani dokazi o postojanju 500 vjernika i obavljanju vjerske djelatnosti, ali i da je naziv Hrvatska pravoslavna crkva nosila institucija iz razdoblja NDH, pa bi njezina registracija bila suprotna ustavnim vrijednostima Republike Hrvatske. No, bilo je to u vrijeme suradnje HDZ-a i SDSS-a, koji je 2024. godine u Vladi zamijenio Domovinski pokret. Ukoliko ima političke volje, odgovor na Mišićev zahtjev za registraciju mogao bi biti i pozitivan, ali on kaže da DP neće u ovom slučaju iskoristiti činjenicu da o njemu ovisi Vlada.

Inicijativa nije stranačka

– Domovinski pokret neće ništa tražiti od Vlade jer inicijativa za Hrvatsku pravoslavnu crkvu nije stranačka. Ja jesam član Domovinskog pokreta, ali moja udruga nije povezana sa strankom. DP nema ništa s Hrvatskom pravoslavnom crkvom ni zahtjevom koji ću podnijeti Ministarstvu pravosuđa i uprave, premda me u ovom podržava. Hrvatska pravoslavna crkva sigurno neće biti predmet koalicijskih pregovora, za mene ovo nije nešto što bi se trebalo rješavati u političkoj sferi, kaže Mišić, saborski zastupnik DP-a.