U Riječkoj regiji DHMZ sutra očekuje maksimalnu temperaturu veću od 35 Cezijevih stupnjeva, a minimalnu veću od 23 Celzijevih stupnjeva.


U Dubrovačkoj regiji DHMZ sutra očekuje maksimalnu temperaturu veću od 33 Cezijevih stupnjeva, a minimalnu veću od 26 Celzijevih stupnjeva.


“Poduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela. Mogući su kvarovi na pojedinim infrastrukturama”, upozorio je DHMZ.




Crveno upozorenje za toplinske valove DHMZ je izdao i za nedjelju, ponedjeljak i utorak, od 11. do 13. kolovoza, za Riječku, Dubrovačku i Splitsku regiju.


Za utorak, 13. kolovoza, crveno upozorenje DHMZ je izdao i za Karlovačku i Kninsku regiju.




Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH savjetuje vozače da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana i da na put ne kreću bez vode.


“Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje u danima kada su iznimno visoke temperature, a pojačano znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti”, ističe Ravnateljstvo civilne zaštite.


Građane savjetuje i da obuku prozračnu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala i laganu obuću, da zaštite glavu od direktnog sunca, te da djecu i životinje ne ostavljajte same na suncu i u vozilima, a rashladni uređaj namjeste na temperaturu sedam Celzijevih stupnjeva nižu od vanjske.


Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova, na stranicama DHMZ-a pratiti upozorenja o toplinskim valovima i mogućim iznenadnim promjenama vremena. Na stranicama HAK-a treba provjeravati stanje na cestama prije nego što se kreće na put, ističe Ravnateljstvo civilne zaštite.


Visoke temperature mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Savjetuje se .rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.


Treba izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Treba izbjegavati naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta.


Potrebno je redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja.


Potrebno je rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak, danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu te isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.


Građani koji imaju zdravstvenih problema trebaju potražiti savjet liječnika.