Danas i formalno staje postupak šefa Vrhovnog suda i ustavnih sudaca. Mogao bi biti zaleđen - godinama

Danas će u Hrvatskom saboru biti odrađene dvije formalnosti, sastanak predstavnika HDZ-a i lijevo-liberalne oporbe i sjednica Odbora za pravosuđe, a onda će se zamrznuti postupci izbora predsjednika Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca. U hibernaciji će biti godinama, izvjesno barem do kraja ovog saziva parlamenta, a rok za redovne izbore je proljeće 2028. Ništa, naime, ne ukazuje na mogućnost promjene stava jedne od strana, da HDZ odustane od zahtjeva da predloži dva od tri ustavna suca ili da opozicija na to pristane. Sasvim je sigurno da ovo neće prestati biti politička tema jer je blokada oba spomenuta procesa vrlo krupna stvar, ali ništa se konkretno neće događati u vezi popunjavanja mjesta predsjednika Vrhovnog suda i u Ustavnom sudu.

Čista matematika

Nakon što danas budu prekinuti pregovori i propadne pokušaj Odbora za pravosuđe da izglasa mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću, slijedi politička borba HDZ-a i oporbe u kojoj će i jedni i drugi nastojati uvjeriti javnost da su njihovi protivnici za to odgovorni.

Nitko nema iluzija da će u posljednji trenutak doći do iznenadnog pomaka. Zato je HDZ tražio sastanak sa SDP-om i saveznicima prije sjednice Odbora za pravosuđe, kako bi potom, u skladu s najavom premijera Andreja Plenkovića, mogao sa svojom većinom opstruirati glasovanje Odbora za pravosuđe o neobvezujućem mišljenju. Ideja je HDZ-ovaca bila da sjednu s pregovaračima lijevo-liberalne oporbe već jučer, ali SDP je to odgodio za danas ujutro u 9,30, a predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja je sjednicu tog tijela sazvao za 11 sati.

– Otvorit ćemo sve teme, naša je pozicija izbor i čelne osobe Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda. S obzirom na to da imamo izborni legitimitet dobiven na izborima i predstavljamo parlamentarnu većinu, sudjelovat ćemo u ovim razgovorima i pokušati postići konsenzus. Kao parlamentarna većina imamo legitimitet predlagati dva od tri suca Ustavnog suda. U Saboru imamo 76 ruku naspram pedesetak na drugoj strani i trebamo predložiti većinu od ta tri suca, izjavio je jučer Ivan Malenica, koji je voditelj HDZ-ovog četveročlanog pregovaračkog tima.

SDP-ovac Saša Đujić će predvoditi pregovarače oporbe u kojoj su osim njegove stranke i Možemo!, IDS, Dalija Orešković i Anka Mrak Taritaš. To je ukupno 50 zastupnika i znači da HDZ mimo njih niti matematički ne može okupiti dvotrećinsku većinu za izbor ustavnih sudaca. Jer, u Saboru je, zbog odlaska Dražena Dizdara, bez navedene grupacije 100 zastupnika, a dvotrećinska većina je 101.

– Naši su kriteriji za ustavne suce poznati, stručnost i kvaliteta i zaštita ustavnih vrijednosti, neovisno o svjetonazorskim i političkim stajalištima kandidata. Odbijamo trgovinu 2:1, 1:2, želimo izabrati sva tri ustavna suca. Izbor predsjednika Vrhovnog suda je apsolutno odvojen proces i ne pristajemo ni na kakvo povezivanje i ucjenjivanje. Ako u bilo kojem trenutku pregovora krene neko uvjetovanje, mi u tome nećemo sudjelovati. Hoće li u te pregovore sada ubaciti i novog guvernera HNB-a, kojeg isto bira Sabor, upitao je Đujić.

IDS uz oporbu

IDS posljednjih tjedana nekako pleše između HDZ-a i oporbe, njegova dva zastupnika čak su bila suzdržana prilikom glasovanja o državnom proračunu za 2026. No, kada je riječ o Vrhovnom i Ustavnom sudu, IDS ne podržava stajališta HDZ-a. Dalibor Paus je, štoviše, u sabornici ironizirao tezu HDZ-a da mu, temljem rezultata parlamentarnih izbora, pripada većina u Ustavnom sudu. Za tu je prigodu Paus spojio procedure dvije vrste imenovanja, što ustrajno HDZ traži.

– Ako će se to vezati, onda podsjećam da je predsjednik Zoran Milanović akter izbora predsjednika Vrhovnog suda, pa bi trebalo uvezati i njegov izborni legitimitet. Milanović, SDP i Možemo! su na izborima zajedno dobili 1,9 milijuna glasova, a HDZ, Domovinski pokret i predsjednički kandidat Dragan Primorac 1,2 milijuna. Znači da je na toj strani preko 600 tisuća glasova više i ona bi imala i više legitimiteta za to što se zalaže, kazao je Paus.

Budući da Odbor za pravosuđe neće prihvatiti mišljenje, predsjednik Milanović neće moći predložiti predsjednika Vrhovnog suda, a Državno sudbeno vijeće neće imati zakonsku osnovu za poništenje javnog poziva i raspisivanje novog. Sve, dakle, staje.

Vrhovni sud: Ne postoji zastoj u radu

Gordana Jalšovečki je 2025. imenovana sutkinjom Vrhovnog suda, u travnju će napuniti 67 godina i možda će se jednom poželjeti umiroviti. Ali, taj se trenutak, po svemu sudeći, još nije približio. Moglo bi se to zaključiti i iz jučerašnjeg priopćenja Vrhovnog suda, u kojem se tvrdi da ta instituicija sasvim normalno funkcionira posljednjih deset mjeseci, od kada je DSV Gordanu Jalšovečki, nakon smrti Radovana Dobronića, ovlastio za obavljanje poslova sudske uprave. Upućuje to da bi tako moglo biti još godinama i da predsjednik zapravo nije ni potreban.

– Obavljanje sudbene vlasti i uredno funkcioniranje Vrhovnog suda nije uvjetovano postojanjem imenovanog predsjednika Vrhovnog suda. Tako sud pod vodstvom sutkinje Jalšovečki kontinuirano obavlja sve poslove iz svoje ustavne i zakonske nadležnosti. Iako bi imenovanje čelne osobe Vrhovnog suda bilo poželjno radi realizacije novog mandatnog ciklusa upravljanja sudom, naglašava se da sada ne postoji zastoj u radu Vrhovnog suda niti je ugroženo funkcioniranje sudbene vlasti, ističe se u priopćenju.