Zamoljena za komentar najnovijih podataka HNB-a, glavna ekonomistica Raiffeisen banke (RBA) Zrinka Živković Matijević je navela da je produbljivanju manjka najviše pridonio podračun primarnog dohotka, čiji se negativni saldo povećao u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 269,7 milijuna eura, prvenstveno kao posljedica pogoršanja na podračunu ostala ulaganja, uz minus od 155,4 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje 2024.


Relativno snažno pogoršanje bilježi i podračun naknade zaposlenima, uz minus od 64,8 milijuna eura te dohodak od izravnih ulaganja, uz minus od 89,8 milijuna eura.




Uobičajeno pozitivan saldo podračuna usluga, napominje, smanjen je za 134,3 milijuna eura, a kao posljedica zamjetnog rasta rashoda, za 19,8 posto, uz istovremeno umjereni rast prihoda, za 4,4 posto.


U okviru salda usluga prihodi od putovanja, to jest turizma, dosegnuli su novu povijesno najvišu vrijednost od 3,5 milijardi eura, što je 5,7 posto više na godišnjoj razini, no Živković Matijević napominje da se ovdje radi o nominalnim vrijednostima koji su pod utjecajem razmjerno visoke inflacije usluga.


Rashodi u kategoriji putovanja porasli za 35 posto


S druge strane, rashodi u kategoriji putovanja dosegnuli su 782 milijuna eura i viši su za 35 posto u odnosu na isto tromjesečje lani.


“Rast rashoda od putovanja se svakako može povezati s rastom realnog raspoloživog dohotka hrvatskih rezidenata i pojačane gospodarske aktivnosti koja je za posljedicu imala putovanja hrvatskih rezidenata u inozemstvo”, ocjenjuje analitičarka RBA.


Nadalje, u razdoblju od travnja do lipnja 2025. negativni saldo robe i sekundarnog dohotka povećao se za 45,7 odnosno 28,8 milijuna eura. Manjak u robnoj razmjeni tako je produbljen na više od 5,4 milijarde eura, budući da su rashodi odnosno nominalna vrijednost uvezenih roba iznosili 10,6 milijardi eura, što je dva posto više, dok je vrijednost izvezenih roba uz godišnju promjenu od 3,1 posto dosegnula 5,14 milijardi eura.


Uz kapitalni račun u suficitu od 432 milijuna eura, ukupan saldo na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježio je manjak od 1,52 milijarde eura, što predstavlja smanjenje salda za 0,35 milijardi eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.


Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni manjak na tekućem račun premašio je tri milijarde eura odnosno iznosio je 3,5 posto BDP-a. Kada se gleda samo drugo tromjesečje, ističe Živković Matijević, manjak tekućeg računa u odnosu na BDP posljednji put je bio veći davne 2010. godine.


Podsjeća da je u istom razdoblju 2024. manjak tekućeg računa iznosio svega 528 milijuna eura ili 0,6 posto BDP-a.


Izvjesno daljnje produbljivanje manjka


Iako je pogoršanje zabilježeno na svim podračunima, najveći negativan doprinos došao je od produbljivanja manjka na podračunu roba, za više od 1,4 milijarde eura, te smanjenju viška na računu usluga, za 811 milijuna eura.


Živković Matijević kaže da pogoršanje salda na računu roba ne iznenađuje s obzirom da domaća potražnja uvelike podržava uvoz roba.


“Budući da je nominalna vrijednost uvoza zamjetno viša od izvoza roba približno iste relativne promjene izvoza i uvoza roba, naposljetku su imale za posljedicu manjak u robnoj razmjeni od više od 19,5 milijardi eura u razdoblju od trećeg kvartala 2024. do drugog kvartala 2025.”, kaže.


Napominje i da  smanjenje viška na računu usluga na 14,65 milijardi eura, s 15,46 milijardi, nije posljedica smanjenja prihoda od putovanja, to jest turizma, već odražava rast rashoda za putovanja u inozemstvo, uz istovremeno pogoršanje na saldima ostalih podstavaka usluga.


Naposljetku, kumulativni višak posljednja četiri tromjesečja kapitalnog računa iznosio je 1,37 milijardi eura ili 1,6 posto BDP-a. Stoga je kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio 1,7 milijardi eura ili 1,9 posto BDP-a, u odnosu na manjak od 650 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a u 2024. godini.


Zaključno, Živković Matijević smatra da je sasvim izvjesno da će 2025. donijeti daljnje produbljivanje manjka na tekućem računu platne bilance. Prema revidiranim brojkama središnje banke on je u 2024. iznosio 1,88 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a, a za očekivati je da će u ovoj godini manjak premašiti tri posto BDP-a, ocjenjuje.


Bruto inozemni dug 70,4 posto BDP-a


HNB je u današnjem priopćenju izvijestio i o stanju bruto inozemnog duga te međunarodnih ulaganja za drugo ovogodišnje tromjesečje


Tako, neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju drugog tromjesečja 2025. bilo je u minusu od 30,7 milijardi eura, s udjelom u BDP-u od “minus” 34,8 posto. U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 5,09 milijardi eura, a njegov se omjer s BDP-om smanjio s “minus” 31,3 na “minus” 34,8 posto, navodi.


Stanje bruto inozemnog duga, pak,  na kraju drugog kvartala iznosilo je 62,2 milijardi eura ili 70,4 posto BDP-a, što je za 3,3 milijarde eura ili za 2,5 postotnih bodova BDP-a više nego na kraju prvog tromjesečja 2025. godine.


Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB, što se odnosi na 83,8 posto ukupnoga bruto inozemnog duga, veće je u odnosu na prvo tromjesečje 2025. za 1,4 milijarde eura ili za 0,5 postotnih bodova, kada se promatra omjer duga i BDP-a, priopćila je središnja banka.