Čak 60 posto načelnika općina uopće ne objavljuje izvještaje o radu

Od ukupno 428 općina u Hrvatskoj više od polovine nema objavljenih podataka o svojim izabranim načelnicima, a gotovo 60 posto ni izvještaja o njihovom radu. Ujedno, samo 100 općina u zemlji ili 23,4 posto ima na svojim službenim internetskim stranicama informacije o strateškim planovima razvoja svoje sredine, a tek nešto više od polovine (53,7 posto) procjene rizika od velikih nesreća, sada, nažalost, itekako aktualnih zbog poplava koje su ostavile velike štete diljem zemlje.

To su samo neki od indikativnih rezultata istraživanja Centra izvrsnosti za lokalnu samoupravu o transparentnosti općinskih vlasti prema građanima koji su predstavljeni na zagrebačkom Veleučilištu Effectus. To je dakako dodatni argument još uvijek neostvarenim zahtjevima o potrebi »rezanja« broja općina, odnosno njihovih spajanja u veće cjeline.

Tješi činjenica da neke općine zapravo jako dobro funkcioniraju što im zapravo daje argument da u bliskoj budućnosti opstanu ili postanu veće. Izvijestili smo da su istraživanjem kao najtransparentnije općine u Hrvatskoj ocijenjene Donji Andrijevci u Brodsko-posavskoj županiji, Hum na Sutli u Krapinsko-zagorskoj te Pisarovina u Zagrebačkoj županiji, jedna od onih koja se suočila s opasnošću vodenih bujica.

Glavni kriteriji

Istraživanjem se vrednovalo devet glavnih kriterija vidljivosti rada općinskih tijela prema sugrađanima. Među najosnovnijim su raspoloživost općih podataka o općini i osigurani termini za kontakt s građanima, pravilnici i planovi javnih rasprava, spomenuti podaci o načelniku, njegovom radu i programu rada općine.

Oni zahtjevniji kriteriji propituju vidljivost rada općinskih vijeća, transparentnost općinskog proračuna, objave razvojnih planova i javnih nabava, upravljanje imovinom i rizikom, postojanje socijalnih mjera te antikoruptivnih mehanizama.

Tijekom evaluacije svaki je kriterij imao po nekoliko pitanja, sveukupno 33 informacije, čime je u konačnici prikupljen fundus od 14.124 podatka, navodi se u rezultatima istraživanja. Sasvim očekivano, svih 428 općina imalo je na svojim web-stranica one najopćenitije podatke o geografskom položaju, površini, broju stanovnika i sl.

Podatke o kontaktima i terminu prijema građana, statute i pravilnike općine istaknulo je više od 90 posto općinskih tijela u zemlji. Nešto manje, ukupno 85 posto općina, ima plan savjetovanja s javnošću.

Kako se otvara pitanje rada načelnika, zastupljenost informacija nešto je skromnija, donekle kritična. Više od polovine načelnika u zemlji svojim sugrađanima zapravo i ne otkriva svoje životopise, pojedinosti što su radili i postigli prije nego što su postali načelnici. Stranačka (ne)pripadnost, svjetonazori i slične pojedinosti nakon izbora čelnici općina uglavnom ne ističu na općinskom webu.

Gotovo uzročno-posljedično, oni važniji izvještaji o radu općinskih načelnika tijekom obnašanja izvojevanog mandata prisutni su još manje, tek kod 41,4 posto općina u Hrvatskoj. Istraživači su primijetili i neobičnu koliziju kad su u pitanju provedbeni programi općina.

Oni su u službenim izvještajima prisutni kod 86,2 posto općinskih tijela, no istovremeno strategije i planovi razvoja kao prethodnice provedbe objavljeni su tek u 23,4 posto općina.

Imovina i rizici

Transparentnost rada općinskih vijeća po ocjeni istraživačkih timova nešto je veća u odnosu na same načelnike. Podaci o radu općinskih tijela i informacije o njihovim sjednicama na kojima se donose odluke važne za njihove građane objavljuje više od 80 posto općina.

No, ako gledamo obrnuto, kritički, gotovo 15 posto općinskih tijela u Hrvatskoj informacije o svojim odlukama ne objavljuje na internetu, nego možda »po starinski« slažu u neke fascikle i trpaju u ormare. U svakom slučaju, zanimljivo je da ih gotovo 100 posto objavljuje svoje lokalne proračune. Tako je to bilo tijekom prošle i pretprošle godine u 99,1 posto slučajeva. Primijetio je to i Institut za javne financije pa je svim općinama u Hrvatskoj dodijelio ocjenu »vrlo dobar«, prosjek od 4,36.

Planove javne nabave koja je u zemlji prečesto pogrešno shvaćena kao natječaj u korupciji objavljuje 86,2 posto općina, no nešto manje ih objavljuje same ugovore o javnoj nabavi. Gotovo 30 posto općina takve aranžmane ne publicira na svojim službenim stranicama pa se na toj čuvenoj transparentnosti u kriteriju planskih aktivnosti općina još treba poraditi.

U nižim je postocima vidljivost općina po pitanju upravljanja imovinom i rizicima. Registar općinske imovine ne objavljuje preko 55 posto općina, a informacije o planovima raspolaganja i upravljanja javnom imovinom ima zasad 55,4 posto općinskih tijela. Socijalne i poticajne mjere u 2022. godini na svojim internetskim stranicama imalo je 78 posto, no gotovo polovina ih nema informacija imaju li za svoje mlađe sugrađane općinski savjet mladih.

Vrednovanje izvrsnosti u transparentnosti rada lokalne samouprave provedeno je od studenog 2022. do siječnja 2023. na Effectusu u organizaciji Centra za istraživanje i razvoj za 214 općina i na Veleučilištu u Šibeniku također za 214 općina. Zagrebački operativni tim vodila je predavačica dipl. iur. Jelena Uzelac sa 16 studenata, a šibenski mag. Sanja Veštić Mirčeta s deseteročlanom studentskom ekipom.