Biolog kaže da je situacija u Osijeku sad opasnija nego prvi dan

“Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim kemikalijama nego što je to bilo prvi dan. Prvi dan, kada su bile visoke temperature, što zbog vjetra, što zbog same prirode požara, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva nakon što se to događa nakon gašenja”, izjavio je osječki biolog prof. dr. sc. Branimir Hackenberger Kutuzović jutros za HTV.

“Danas je lakše nego jučer, ne osjeća se toliko smrad, ali ne možemo reći da je sve u redu. Prema grubim procjenama je izgorjelo između 60 i 360 tisuća tona različitih plastičnih masa, od čega je u zraku završilo između 11 i 70 tisuća tona. Upravo te niske požarne temperature koje tamo sada vrijede, a to su temperature ispod 600 stupnjeva Celzijusa, su najopasnije temperature za nastajanje opasnih spojeva.

Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim kemikalijama nego što je to bilo prvi dan. Prvi dan, kada su bile visoke temperature, što zbog vjetra, što zbog same prirode požara, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva nakon što se to događa nakon gašenja”, dodao je.

Kontaminacija tla

Napominje da su vatrogasci najbolje odradili svoj posao.

“Oni su na brzinu lokalizirali požar, spriječili su širenje, a sada su očevidi završeni i ja apeliram da se što prije potpuno ugasi požar i da se temperatura spusti ispod 100 stupnjeva Celzijusa”, rekao je.

Trenutačno se obavlja uzorkovanje tla zbog zagađenosti. Preporuka je voće i povrće prati više puta.

“Jako je teško unaprijed reći koliko je tlo kontaminirano. Ono što je sreća što je prvi dan puhao vjetar koji je puhao brzinom 25 km/h i on je omogućio to da se trak suzi i da se usmjeri prema jugu. Što se sad događalo nakon toga, to nitko ne zna. Dok ne budu gotove analize, ne možemo točno reći što se s kontaminacijom tla.

No, spojevi koji su moguće nastali, jako su perzistentni i mogu na površini trajati i do nekoliko godina, a kada dospiju do unutrašnjosti tla, mogu se zadržati i dvadesetak godina. To će sve pokazati analize. Tek nakon analiza će se moći procijeniti hoće li se moći učiniti neke sanacije”, dodao je Hackenberger Kutuzović, navodeći kako nije moguće smanjiti ekološku štetu, jer je ona već učinjena.

To samo govori u prilog koliko treba raditi na preventivi.

“Stožer upozorava ljude da peru voće i povrće, i to je apsolutno potrebno. I inače je potrebno, ali sada pogotovo. Međutim, po našem mišljenju, ta emisija štetnih tvari je trajala relativno kratko. Ovo kratkotrajno izlaganje formaldehidu koji je kancerogen, ne bi trebao imati bitan utjecaj na ljudsko zdravlje”, zaključio je biolog, piše HRT.

Propuštene mjere preventive

Boris Banjan, zamjenik zapovjednika JVP Osijek, upozorio je na brojne opasnosti na koje su naišli vatrogasci u gašenju skladište plastike tvrtke Drava International, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Morali smo rješavati sve što je bilo propušteno tehnički u preventivi i provedbi pravilnika koji definiraju količine gorivog materijala u odnosu na vrste materijala, način smještanja, količine koje se smiju skladištiti. Tamo su bili potpuno nepropisno napravljeni uski prolazi, a pojavila se i opasnost da stradamo od strojeva koji su se u mraku i dimu kretali nekontrolirano, prenoseći bale, dok smo se između njih kretali s mlazevima.

Rekao je to Boris Banjan, zamjenik zapovjednika JVP-a Osijek, nekadašnji zapovjednik ove postrojbe i jedan od najiskusnijih hrvatskih vatrogasaca, koji je u 63. godini života sa svojim kolegama proveo gotovo 30 sati na prvoj liniji požarne fronte koja je gutala otvoreno skladište plastike tvrtke Drava International.

Njegove riječi jasno ukazuju na vjerojatno ključno pitanje vezano uz ovaj megapožar, koji je izazvao ekološku katastrofu na istoku Hrvatske. Jesu li poduzete mjere zaštite od požara, ključno je pitanje. Pita se to i Banjan, koji je u istoj tvrtki gasio već nekoliko požara, tri u posljednjih osam godina. Ono što je vidio na požarištu i što zna iz iskustva navodi ga na samo jedan zaključak.

– Propuštene preventivne mjere zaštite od požara dovele su nas u ovu situaciju. To je požar izvan svih kategorija, nepoznat u zemljama razvijenog svijeta jer se tamo provode propisi. Sve što propuste vlasnici objekata, slomi se na leđima vatrogasaca, koji riskiraju svoje živote da bi popravili nepravilnosti – ustvrdio je Banjan, opisavši kako je to izgledalo na licu mjesta, piše novinar Jutarnjeg lista Nikola Patković.