AZTN kaže da podržava primjenu popusta u maloprodaji kao uobičajenu poslovnu praksu, no pritom je važno da se ne krši zakon, osobito u pogledu zabrane prodaje ispod nabavne cijene.


Takva prodaja je ona kod koje je trgovac proizvod kupio od proizvođača po određenoj cijeni, ali ga je potrošačima prodao po nižoj cijeni – dakle s gubitkom.




U praksi se to može dogoditi kada trgovac daje dodatne popuste, pogodnosti i slično, koje onda kombinira s već sniženom cijenom proizvoda, spuštajući maloprodajnu cijenu ispod nabavne cijene, a sve u svrhu da privuče kupce u svoju trgovinu, objašnjavaju iz AZTN-a.


Napominju kako to na prvi pogled izgleda kao dobra stvar za potrošače, no problem nastaje kada takve niske cijene postanu način poslovanja.


Istiskivanje malih trgovaca, problemi za OPG-ove


AZTN objašnjavaju kako primjerice veliki trgovac može tražiti od proizvođača (npr. malih OPG-ova) da snize cijenu kako bi nadoknadio gubitak zbog prodaje ispod nabavne cijene. Proizvođač često nema izbora jer ne želi izgubiti velikog kupca. Da bi snizio cijenu, mora smanjiti troškove – upotrebljava slabiju ambalažu, lošije sirovine, možda čak mora otpustiti radnike.


Također, manji dućani nemaju financijsku snagu da pokrivaju takve gubitke, ne mogu davati velike popuste, gube kupce i na kraju zatvaraju svoje poslovanjem kaže AZTN.


Kad veliki trgovci istisnu manje konkurente, više ih ništa ne sprječava da počnu povećavati cijene i ukidati popuste, kaže AZTN. Potrošači tada više nemaju izbora,  ne mogu otići kod konkurencije jer je više nema, navodi AZTN, pojašnjavajući zašto je prodaja hrane ispod nabavne cijene problem.


Agencija ističe da takvo ponašanje dugoročno uništava domaću proizvodnju hrane, jer mnogi proizvođači odustaju jer ne mogu više pokrivati troškove.


“Time svi gubimo jer ostajemo bez prehrambenih proizvoda iz domaće proizvodnje”, navodi AZTN.


Primjer litre mlijeka


Iznosi primjer u kojem veliki trgovački lanac odluči sniziti cijenu litre mlijeka tako da izgleda jako povoljno potrošaču, recimo, 0,60 eura iako ga je kupio od proizvođača za 0,70 eura. Iako izgleda kao da trgovački lanac sam “pokriva razliku”, u stvarnosti se u sljedećem krugu nabave traži da proizvođač snizi cijenu. Ako ne pristane ispada iz lanca, a ako pristane mora negdje uštedjeti, najčešće na kvaliteti proizvoda, ambalaži ili radnicima.


“S druge strane, mali dućani to ne mogu pratiti. Oni ne mogu nuditi mlijeko ispod cijene po kojoj su ga kupili. Kupci odlaze u veće trgovine, a mali dućani zatvaraju svoja vrata. Dugoročno, ostaje samo nekoliko velikih lanaca koji tada imaju moć diktirati i cijene i uvjete na tržištu”, kaže AZTN.


Dodaje kako potrošačima na kraju plaćaju više, jer je izbor manji, a šteta je nanesena i cijelom društvu jer domaća proizvodnja hrane postaje neodrživa.


“Zato Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i propisi Europske unije pokušavaju spriječiti ovakve pojave, kako bi se sačuvala poštena konkurencija, zaštitili mali proizvođači i osigurao dugoročno pravedan odnos cijena za potrošače”, poručili su iz AZTN-a.


Neposredan povod za AZTN-ovu reakciju moglo bi biti kažnjavanje trgovačkog lanca Tommy i razne reakcije koje je taj slučaj izazvao. Neki su problematizirali potez agencije, smatrajući da je Tommy išao na ruku potrošačima.


AZTN je, naime, zbog teške povrede Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), kaznio Tommy s 212.500 eura. Taj lanac je prodavao prehrambene proizvode po cijeni nižoj od nabavne po kojoj je taj proizvod nabavio od dobavljača s porezom na dodanu vrijednost (PDV), a to je zabranjena nepoštena trgovačka praksa.


Nakon provedenog upravnog postupka AZTN je utvrdio kako je Tommy 4. listopada 2023., uz odobravanje popusta od deset posto na akcijsku maloprodajnu cijenu, prodavao 12 prehrambenih proizvoda po cijeni nižoj od nabavne čime je postupio protivno odredbi ZNTP-a.