Subota, 11. siječnja 2025

Weather icon

Vrijeme danas

7 C°

velika investicija

Autocesta do Dubrovnika ići će preko Pelješkog mosta

Autor: Dražen Katalinić

11.01.2025. 13:34
Autocesta do Dubrovnika ići će preko Pelješkog mosta

Foto: S. Drechsler/NL



Otvaranjem ponuda za izvođača radova na etapi od Rudina do Mravinjca na dionici autoceste A1 Rudine – Osojnik, zakazano za 17. veljače, počinje dugoočekivani nastavak gradnje autoceste do Dubrovnika, a dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić vjeruje da bi radovi trebali početi polovinom godine.


Nastavak autoceste A1 od Metkovića do Dubrovnika gradit će se u dvije faze – od Metkovića do Pelješkog mosta i od Dola do Dubrovnika, a prva u realizaciju ide druga faza.


Osim početka gradnje, sigurno je i da autocesta ipak neće prolaziti preko teritorija Bosne i Hercegovine, što je bila jedna od idejnih trasa autoceste, nego preko Pelješkog mosta.




Iako prve reakcije iz susjedne države kažu da treba pričekati konačni epilog, činjenica je da Hrvatske autoceste (HAC) nisu raspisale nikakav natječaj za gradnju prometnica preko BiH.


Istražni radovi


Iz HAC-a navode da su u tijeku istražni terenski radovi za izradu studije utjecaja na okoliš na dionici od Metkovića do čvora Pelješac, uključujući i 5,5 kilometara brze ceste čvor Pelješac – čvor Duboka, na koji se nastavlja Pelješki most, a na njega 6,6 kilometara brze ceste od Stona do čvora Doli, što govori u prilog tome da je BiH potpuno ispala iz igre i da će trasa u cijelosti prolaziti hrvatskim teritorijem.


Odluku da se konačno nastavi s gradnjom autoceste prema krajnjem jugu i to preko Pelješkog mosta, a ne kroz Bosnu i Hercegovinu, pozdravlja i prometni stručnjak Željko Marušić. Objavio je analizu u kojoj ističe da rješenje preko Pelješkog mosta jest skuplje, ali sustavno daleko isplativije rješenje od spojnice kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno kroz Neum.


»Neusporedivo ta bi spojnica kroz BiH umjesto izgradnje Pelješkog mosta bilo teško kompromitiranje nacionalnih interesa. Bila bi to jedna od najštetnijih gospodarskih odluka u hrvatskoj povijesti.


Naime, prolazak kroz BiH trebali bismo, posredno, platiti ustupcima i koncesijama u luci Ploče, nepovoljnim kopnenim i morskim razgraničenjima, a čak i uvjetovanjem prava BiH na pomorski gospodarski pojas!«, navodi Marušić koji se za gradnju autoceste preko Pelješkog mosta zalagao kao neovisni prometni stručnjak zbog čega je, kaže, imao velikih problema u prometnoj akademskoj zajednici.


Prometno rješenje preko BiH, koje je tada zastupala struka, predviđalo je odmicanje trase autoceste iza zaleđa Dubrovnika što bi, kaže Marušić, »bilo pogubno za hrvatske nacionalne interese, jer bi produžilo prometnu vezu s Dubrovnikom te vitalne prometne tokove iz Hrvatske izmjestilo u susjednu državu«, a kako bi dio autoceste išao preko teritorija države koja nije članica Europske unije to bi, smatra Marušić, za sobom povuklo i nepredvidive geopolitičke rizike.


Ugovaranje izvođača


Što se tiče budućeg dijela autoceste A1 istočno od bosanskohercegovačkog izlaza na more, odnosno dionice Rudine – Osojnik, ukupne je dužine 28 kilometara i bit će autocesta punog profila, od čega će čak 19 kilometara biti u vijaduktima i tunelima.


Inače, cijela ova dionica autoceste podijeljena je na tri poddionice: Rudine – Slano, Slano – PUO Mravinjac i PUO Mravinjac – Osojnik, za koje su u tijeku javni natječaji za ugovaranje izvođača radova


No, autocesta od Metkovića do Dubrovnika u dužini od 47 kilometara bit će najskuplja dionica jedne autoceste u Hrvatskoj – neslužbeno se procjenjuje da će koštati oko 1,2 milijarde eura, izgradit će se i 15 kilometara spojnih cesta, a radovi bi prema najoptimističnoj verziji trebali završiti 2029. godine.


Natječaj za poddionice Rudine – Slano i Slano – PUO Mravinjac ukupne dužine 20,5 kilometara pokrenut je još prije godinu dana, ali je otvaranje ponuda odgađano mnogobrojnim upitima potencijalnih ponuditelja.


Ukupna procijenjena vrijednost radova za tu dionicu je 380 milijuna eura bez PDV-a, odnosno oko 20 milijuna eura po kilometru, a iznimno visoka cijena gradnje opravdava se težinom terena kroz koji će trasa autoceste prolaziti.


Ostaje međutim problem prometne povezanosti Dubrovnika sa zračnom lukom u Ćilipima i prema Crnoj Gori jer nije izgrađena brza cesta, pa Dubrovčani upozoravaju na prometni kaos.