Analitičari Instituta za javne financije proračune jedinica lokalne samouprave analizirali su na temelju najnovijih podataka Ministarstva financija. Njihova analiza pokazala je snažan rast ukupnih prihoda i rashoda.


U razdoblju od 2019. do 2024., dakle u pet godina, ukupni prihodi svih lokalnih jedinica gotovo su se udvostručili – s 3,9 na 6,58 milijarda eura, dok su ukupni rashodi porasli s 4,02 na 6,37 milijarda eura. Nakon niza godina u kojima su ukupni rashodi premašivali ukupne prihode, u razdoblju od 2022. do 2024. godine, gradovi, općine i županije u cjelini ostvaruju suficite.


Veći prihodi zbog plaća, poreza, inflacije i EU novca




Posebno snažan rast ukupnih prihoda i rashoda bio je 2023. i iznosio je oko 26 posto, dok on u 2024. usporava, iako su fiskalne aktivnosti i dalje znatno više nego prije pandemije.


Analitičari Instituta ističu da su na takva kretanja utjecale promjene u poreznom sustavu, rast plaća, zaposlenost, ali i visoka inflacija.


Dodatni poticaj dao je i snažan, ali vjerojatno vremenski ograničen priljev novca iz EU-a, uključujući instrument NextGenerationEU. 2023. i 2024. više nije bilo nijedne općine i grada s ukupnim prihodom po stanovniku manjim od 400 eura, a u većini su iznosili više od 800 eura.


U 2024. u odnosu na 2022. godinu 23 posto više gradova i 18 posto više općina imalo je ukupne prihode po stanovniku više od 1200 eura što je značajni strukturni pomak u fiskalnim kapacitetima lokalnih jedinica.


Prihodi u Zagrebu rasli 54 posto, rashodi 65 posto


U razdoblju od 2022. do 2024. godine ukupni prihodi najviše su rasli u Gradu Zagrebu i to 54 posto. Analiza pokazuje da su razlozi rasta dijelom povezani s rastom plaća i zaposlenosti, a time i poreznih prihoda, rastom cijena te s povećanim priljevom sredstava iz EU.


Tako su se prihodi iz EU-a, ponajviše iz Fonda solidarnosti, 2023. u odnosu na 2022. povećali više od 250 posto što je utjecalo na ukupni rast prihoda.


Rasli su i ukupni rashodi i to 65 posto što se može povezati s većim obujmom investicija, povećanjem rashoda za zaposlene i materijalnih rashoda, rastom cijena i provedbom brojnih projekata financiranih iz EU-a.


Viši prihodi gradova i općina na obali


Analitičari ipak upozoravaju da i dalje postoje izrazite razlike u financijskom položaju lokalnih jedinica osobito povezane s njihovim geografskim položajem, brojem stanovnika i vrstom jedinice. Tako općine i gradovi na obali u prosjeku ostvaruju znatno više prihode po stanovniku od onih na kontinentu.


Kada se promatraju ukupni prihodi po stanovniku, 26 općina i gradova 2024. godine imalo je veće ukupne prihode po stanovniku od Zagreba. Njih gotovo 80 posto smješteno je na obali. To upućuje na snažan utjecaj geografskog položaja i turističke aktivnosti na visinu ukupnih prihoda po stanovniku.


Istodobno 35 općina i gradova, uglavnom na obali, imalo je veće ukupne rashode po stanovniku od Grada Zagreba. Razloge većih rashoda po stanovniku u tim jedinicama lokalne samouprave trebalo bi dodatno analizirati, ističu u Institutu za javne financije, kao što je to struktura pomoći i transfera, investicijski projekti ili druge specifične okolnosti, osobito u lokalnim jedinicama u kojima se taj rast ne može objasniti turizmom.


Rekorder po prihodima Novalja


Jedini grad s ukupnim prihodima po stanovniku višim od 3000 eura je Novalja. Od devet općina, koje su 2024. ostvarile ukupan prihod po stanovniku viši od 3000 eura, samo su dvije na kontinentalnom dijelu Hrvatske  Bošnjaci i Majur.


Čak 70 posto općina, čiji su ukupni prihodi po stanovniku u 2024. viši od 2000 eura, je na obali.


Među 18 gradova s prihodima višim od 2000 eura samo su tri s kontinenta. Uz Zagreb, tu su Petrinja i Glina koje su na tom mjestu zbog iznimno visokih iznosa pomoći za poslijepotresnu obnovu.


Razlike između lokalnih jedinica


Najviše ukupne prihode u 2023, imale su općine Brdovec i Medulin, a u 2024. Medulin i Viškovo. Najniže ukupne prihode 2023. imale su općine Civljane, Zažablje i Kijevo, a 2024. Civljane, Zažablje i Ribnik.


Najviše ukupne prihode po stanovniku u 2023. imale su općine Pokupsko i Lećevica, a 2024. Kolan i Karlobag. Na dnu ljestvice u 2023. godini su općine Vinica i Petrovsko, a u 2024. Proložac i Petrovsko.


Ukupne prihode po stanovniku niže od 700 eura 2023. godine imale su čak 102 općine, a 2024. njih samo 17.


Od gradova u 2023. niži prihod od 700 eura imalo je njih devet, a u 2024. samo Sinj. 60 gradova je u 2024. imalo ukupne prihode manje od 10 milijuna eura.


53 posto lokalnih jedinica u 2024. godini imalo je uravnoteženi proračun ili je ostvarilo suficit. Najviše suficite ostvario je Grad Zagreb (123,3 mlijuna eura), Zagrebačka županija (16,1 milijun eura), Splitsko-dalmatinska županija (15,7 milijuna eura) i grad Rijeka (14,7 milijuna eura).


Deficite je ostvarilo 47 posto svih jedinica u 2024. godini, među njima najviše grad Split, Samobor, Zaprešić i Dugo Selo.


Analitičari Instituta za javne financije upozoravaju da visoki suficiti ili deficiti ne znače nužno dobro ili loše upravljanje lokalnim javnim financijama jer značajan dio sredstava može potjecati iz jednokratnih pomoći ili je vezan uz provedbu kapitalnih projekata kao što su gradnja škola, vrtića, lokalnih cesta itd.


Zbog toga je za ocjenu financijskog stanja određene jedinice lokalne samouprave nužno analizirati strukturu ukupnih prihoda i rashoda, koristiti i druge izvore podataka, uključujući proračunske i izvanproračunske korisnike te trgovačka društva u vlasništvu lokalnih jedinica.