Analitičari procjenjuju da će realna vrijednost plaća u Hrvatskoj nastaviti padati

-Visoka i ustrajna inflacija iz mjeseca u mjesec umanjuje realnu vrijednost plaća unatoč pozitivnoj nominalnoj dinamici godišnjeg rasta. Godišnja stopa inflacije zadržala se na dvoznamenkastim razinama i u posljednjem mjesecu 2022., dok su prosječne nominalne plaće vjerojatno rasle skromnijom dinamikom. Sukladno navedenom, izgledan je nastavak pada realne vrijednosti plaća, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Na mjesečnoj razini, navode, prosječna nominalna neto plaća viša je za 2,2 posto (+1,3 posto realno), a bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za 2,5 posto (+1,6 posto realno). U razdoblju od siječnja do studenog 2022. prosječna neto plaća od 7.632 kune bila je nominalno 7,3 posto viša, ali i realno 3 posto niža, u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine.

Inače, najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena je u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, a iznosila je 4.861 kunu. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 12.377 kuna.

Pozitivan rast

– Prema priopćenju DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za studeni 2022. iznosila je 44,45 kuna, što je u odnosu na mjesec ranije niže za 1,8 posto, a u odnosu na isto razdoblje 2021. više za 8 posto. Medijalna neto plaća iznosila je u studenom 6.687 kuna (+8,7 posto godišnje ili +2,2 posto mjesečno), što znači da je polovini zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovini zaposlenika veća.

Medijalna bruto plaća iznosila je u studenom 8.803 kune. Analitičari RBA kažu da »iako će se značajan dio inflatornih pritisaka zadržati i kroz cijelu 2023. (kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 7,5 posto), tijekom 2023. moguće je očekivati i blagi, ali ipak pozitivan rast realnih plaća«.

– Naime, razmjerno snažan rast nominalnih plaća podržan je zahtjevima za rastom plaća i u privatnom i u javnom sektoru uslijed rastućih troškova života i široko rasprostranjenog rasta cijena u potrošačkoj košarici. U istom smjeru djeluje i činjenica da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage, dok Hrvatska dinamikom rasta plaća zaostaje za zemljama u okruženju, zaključuju.