Ahmetović (SDP) je rekla u srijedu u Hrvatskom saboru da građani plaćaju desetljeće “HDZ-ovske korupcije”.


“Hrvati umiru tri godine ranije od prosjeka EU, a dok radnik u sustav uplati 40 tisuća eura, zauzvrat dobije listu čekanja dugu mjesecima ili godinama”, poručila je Ahmetović, pitajući ministricu što se promijenilo odlaskom “uskočke zvijezde” Vilija Beroša. Ustvrdila je da privatne poliklinike cvjetaju izvlačeći najbolje kadrove iz javnog sustava.




“Govorite o milijun uputnica koje čekaju, ali ne govorite o više od 20 milijuna pregleda koji se godišnje obave”, istaknula je ministrica zdravstva Irena Hrstić, dodavši da su velik dio čekanja kontrolni pregledi.


Usluga u privatnom sektoru je, kako kaže, plaćena jednako kao u javnom, a više od 50 posto liječnika obiteljske medicine su privatni koncesionari. “Ne smatramo to bačenim novcem”, poručila je Hrstić.


Ružić: Inkluzivna kartica ne postoji, niti je u razvoju


Dubravko Bilić (Nezavisna platforma Sjever) upozorio je da se Podravska brza cesta “godinama ne pomiče s mrtve točke”, posebno na dionici od Ludbrega prema Koprivnici.


Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odgovorio je da se projekt razvija postupno. Objasnio je kako su izgrađene i ugovorene pojedine dionice, a većina trase je u fazi studijske i projektne dokumentacije.


“Razgovaramo s Hrvatskim cestama da se već ove godine pokrene izrada dokumentacije za dionicu Ludbreg – Koprivnica, kako bi i ona postala aktivna”, rekao je. Dodao je da će se cesta graditi etapno, sukladno financijskim mogućnostima i spremnosti projekata.


Zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ) zatražila je pojašnjenje o navodnom uvođenju “inkluzivne kartice”, što je izazvalo nezadovoljstvo među roditeljima djece s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom jer ne razumiju o čemu s radi.


Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić demantirao je medijske natpise.


“Inkluzivna kartica ne postoji, niti je u razvoju. Razvijamo isključivo inovativni digitalni alat za isplatu socijalnih naknada kako bismo osigurali da sredstva idu ciljanim skupinama za osnovne životne potrebe“, poručio je Ružić. Cilj je, kako je rekao, uvesti reda i bolje zaštititi korisnike od siromaštva i socijalne isključenosti, uz poruku da se o toj temi mora odgovorno komunicirati.


Hrstić: Zaustavljen negativan trend odlazaka liječnika, bilježi se trend povratka medicinskih sestara


Željko Reiner (HDZ) istaknuo je povećanje stope preživljavanja oboljelih od malignih bolesti, pitajući ministricu Irenu Hrstić koji su faktori doveli do tog pomaka.


Hrstić je istaknula da je u posljednjih deset godina u infrastrukturu i ljudske resurse uloženo tri milijarde eura, dok je proračun za zdravstvo rastao prosječno 7 posto godišnje.


“Hrvatska ima najveći broj preventivnih pregleda, a od 2016. smo četverostruko povećali iznose za posebno skupe lijekove“, rekla je. Ministrica je dodala kao je prošle godine zaustavljen negativan trend odlazaka liječnika iz Hrvatske te se bilježi trend povratka medicinskih sestara.


Zastupnik Marin Piletić (HDZ) zatražio je podatke o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pošto je plan u posljednjoj godini provedbe.


Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je Hrvatska “među najuspješnijima u EU u povlačenju sredstava”.


“Povukli smo oko 7,3 milijarde eura, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava”, rekao je, dodavši da je ispunjeno 318 od 407 reformskih ciljeva, dok se preostali planiraju realizirati do kraja 2026.