Utorak, 28. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Slučaj F. J. (49)

Hrvatska zbog sporosti sudova na Europskom sudu gubi čak i od zatvorenika

Autor: Vanja Vesić

13.03.2023. 17:43
Hrvatska zbog sporosti sudova na Europskom sudu gubi čak i od zatvorenika

Foto: Sergej Dreschler/NL



Hrvatska je u proteklih nešto više od mjesec dana izgubila tri presude na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) u korist zatvorenika koji su državu tužili zbog loših uvjeta u zatvorima, ali i predugog trajanja sudskih procesa. Tužitelji su za to dobili i odštetne naknade.


U najnovijoj presudi Strasbourga hrvatskom zatvoreniku, danas 49-godišnjem F. J. dosuđena je naknada od 12.200 eura koju mu je dužna isplatiti RH zbog prekomjernog trajanja postupka u kojem je potraživao naknadu štete zbog zatvorskih uvjeta.


Na hrvatskim sudovima postupak za naknadu štete vukao se više od deset godina, svaki put bezuspješno za tužitelja jer je rezultat bio odbacivanje njegove tužbe. Na kraju se obratio Ustavnom sudu, no ustavna tužba ostala je do danas neriješena.




Sporo rješavanje ovakvih i sličnih predmeta na domaćim sudovima sve češće dobiva epilog pred europskim sudištem.


Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić na prošlotjednom predstavljanju Izvještaja o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. u Saboru priznao je da je hrvatsko sudstvo lošije od ostalih zemalja EU-a u rješavanju predmeta starijih od sedam godina.


Sudovi svake godine riješe 1,3 milijuna predmeta, ali ih dobiju isto toliko novih, kazao je Dobronić.


Neriješeni predmeti


Nedavno smo objavili da je najteža situacija na prvostupanjskim sudovima, općinskim i trgovačkim, dok je na županijskim sudovima znatno bolje. Iz izvještaja je razvidno da je uočen ponovni porast broja neriješenih predmeta u referentnom petogodišnjem razdoblju (2017.-2021.).


Tako je 2021. evidentirano 508.837 neriješenih predmeta u odnosu na 464.770 u 2020., a također je veći broj neriješenih u odnosu na razdoblje od 2017. do 2019. Epidemiološka situacija vezana za bolest COVID-19 također je utjecala na rad, posebno prvostupanjskih sudova u preklanjskoj godini.


Indikatori uspješnosti rada sudova za 2021. godinu u usporedbi s ranijim godinama lošiji su, pri čemu je potrebno uzeti u obzir broj sudaca koji se proteklih godina kontinuirano smanjivao. Do kraja 2021. dužnost sudaca obnašalo je 1.680 osoba, što je 131 sudac manje nego primjerice 2017. godine.


Vrijeme trajanja postupka statistički se povećalo s 142 dana na 144 u odnosu na 2018. kada su za završetak postupka trebala 122 dana.


Podalje od pomalo hladnih brojki u slučaju zatvorenika kojem je sud u Strasbourgu dosudio nematerijalnu štetu konkretno je životno iskustvo i motivi koji su natjerali F. J. da se upusti u pravnu bitku s državom.


U zatvorima u Varaždinu i Zagrebu proveo je sveukupno dvije godine i pet mjeseci, prvi put 2007. kao 34-godišnjak, a potom 2010. godine. Osobito značajna za sud bila je činjenica da je bio izložen ponižavajućim uvjetima boravka u oba zatvora i za zatvorske uvjete neprihvatljive veličine prostora u ćeliji, čime je prekršena Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, istaknuo je predsjedavajući sudac ESLJP-a Frédéric Krenc.


Prvotno, u varaždinskom zatvoru bio je u ćeliji od 2,7 do 3,78 četvornih metara po zatvoreniku. No, skučeni prostor nije bio jedini problem. U tom zatvoru F. J. imao je neadekvatne higijenske uvjete, ograničen ili zapriječen pristup tušu, nerijetko i bez tople vode za tuširanje.


Zatvorenik se požalio na prenatrpanost zatvora, nedovoljno mjesta za spavanje, nedostatak privatnosti za nuždu u WC-u, higijenskih potrepština te izostanak ili nedovoljno mogućnosti za vježbe u zatvorskom dvorištu.


U zagrebačkom Remetincu proveo je 27 dana tijekom studenoga 2010. u prostoru od 2,79 m2 po zatvoreniku. Prenatrpanost zatvora, loši higijenski uvjeti s restrikcijama za tuširanje i tjelesnu aktivnost na otvorenom dočekali su ga i u zagrebačkom zatvoru, gdje je bilo problema i s manjkom posteljine, nedostatkom svježeg zraka i dnevnog svjetla.


Iz Remetinca je ubrzo premješten u varaždinski zatvor u kojem se ponovila ista priča od prije tri godine. Bio je to ujedno i njegov najduži boravak iza rešetaka, od gotovo 2,2 godine. Krajem siječnja 2013. izašao je iz zatvora uvjeren da će hrvatski sudovi prihvatiti njegov tek upućeni podnesak.


Iako je načelni uvjet da se tužba pred ESLJP inicira onda kada su iscrpljeni svi pravni lijekovi pred domaćim sudovima, Strasbourg je prepoznao da u slučaju F. J. to nije bilo moguće krivnjom same države, odnosno njezinog pravosuđa.


Prigovor Vlade RH da nisu iscrpljeni svi mehanizmi domaće pravne prakse u smislu da Ustavni sud još nije odlučio o njegovoj tužbi Strasbourg nije prihvatio.


Prigovor Vlade RH


– Osobito se mora odbaciti prigovor Vlade RH da je ova tužba preuranjena jer Ustavni sud još nije odlučio o podnositeljevoj ustavnoj tužbi protiv presuda građanskih sudova. Da bi se smatrali efikasnima, takvi pravni lijekovi za neadekvatne uvjete pritvora moraju biti u skladu sa zahtjevom razumnog roka presuđivanja.


Čak štoviše, prekomjerna duljina domaćih postupaka može predstavljati posebnu okolnost koja oslobađa podnositelja zahtjeva od iscrpljivanja domaćih pravnih sredstava. Predmetni parnični postupak nije zadovoljio zahtjev »razumnog roka« i Sud smatra da se od podnositelja zahtjeva više ne može zahtjevati da čeka Ustavni sud i njihovo odlučivanje o ustavnoj tužbi, zaključio je predsjedavajući sudac Krenc.


Sud je prihvatio argument F. J., koji se pozvao na članak 6. stavak 1. Konvencije, koji propisuje pravo građana na razumni rok trajanja sudskog postupka. Sud je utvrdio da je prekršena Konvencija izrijekom navodeći da se to odnosi na razdoblje od 21. prosinca 2012. godine, od kada se tužitelj prvi put obratio hrvatskim sudovima.


Uz 12.200 eura naknade za nematerijalnu štetu podnositelju je konačnom presudom dosuđeno i 250 eura za izdatke i troškove postupka.


Prevladavaju sutkinje, a najviše sudaca u dobi je između 60 i 64 godine


Svakako je zanimljiv podatak da je po spolnoj strukturi pravosudnih dužnosnika, kao i ranijih godina, veći udio žena (71,66 posto od ukupnog broja pravosudnih dužnosnika). Na najbrojnijim općinskim sudovima od 1.019 sudaca 763 su žene, a od 370 na županijskim sudovima 241 je sutkinja.


Iz dopunjenih podataka o dobnoj strukturi zaključuje se da je najviše sudaca u dobnoj skupini između 60 i 64 godine (489). I dalje nema nijednog suca mlađeg od 30 godina, a onih u dobi između 30 i 34 godine svega je 17.