Hrvatska turistička bilanca pokazuje odmak od sezonalnosti: Predsezona i dalje raste, a špica pada

Prihodi od stranih turista u prvih su devet mjeseci 2025. godine iznosili 13,41 milijardu eura što je za 1,7 posto ili 223 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2024. godine, podaci su Hrvatske narodne banke koje je objavilo Ministarstvo turizma. No, u trećem tromjesječju, odnosno od srpnja do rujna, prihodi od stranih turista manji su za 0,2 posto nego u istom lanjskom kvartalu, a u tom je tromjesječju, tj. špici sezone, zabilježen pad broja turističkih noćenja za jedan posto.

Slabije ljeto

Tako su prihodi od stranih gostiju u »ljetnom« kvartalu prošle godine iznosili 9,37 milijardi eura što je za 21 milijun eura manje u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

– Podaci Hrvatske narodne banke i sustava eVisitor potvrđuju da hrvatski turizam i u 2025. godini nastavlja stabilan i održiv rast. Uz rast prihoda u prvih devet mjeseci od gotovo dva posto, ove godine smo prvi put u povijesti premašili i 110 milijuna turističkih noćenja. Svim ovim rezultatima smo zadovoljni i oni nisu slučajni već su odraz strateškog usmjerenja na kvalitetu, veću dodanu vrijednost i ravnomjerniji razvoj turizma tijekom cijele godine, napomenuo je ministra turizma i sporta Tonči Glavina dodavši da je blago smanjenje prihoda u trećem tromjesečju pokazatelj da su svi apeli o važnosti cjenovne konkurentnosti bili utemeljeni te da »sva istraživanja pokazuju kako je za taj dio godine izražen najmanji interes za putovanja« zbog čega je, kaže, iznimno važno da cijene budu realne i konkurentne.

Zbog pada broja noćenja u glavnom dijelu turističke sezone i očekivane manje potrošnje turista, HNB je nedavno korigirao naniže procjenu o prihodima od stranih turista za 2025. godinu s 15,5 milijardi eura na 15,1 miijardu. A, iako se turistička sezona proširila u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, u HNB-u procjenjuju da više ne možemo očekivati snažan doprinos turizma rastu hrvatskog BDP-a. Guverner Boris Vujčić je na godišnjem brifingu za novinare rekao da očekuje da će udio turizma u BDP-u također padati.

Raste predsezona

S druge strane, vidljiv je rast dolazaka, noćenja i prihoda od stranih turista u predsezoni. Rast turističkih prihoda u prvoj polovini prošle godine bio je gotovo šest posto veći u odnosu na prvo polugodište 2024. i iznosili su četiri milijarde i 375 milijuna eura, od čega je većina ostvarena u drugom tromjesečju kada tradicionalno počinje predsezona. Tako je u samo drugom lanjskom tromjesječju od turizma ostvareno 3,5 milijardi eura prihoda, što je za 5,7 posto ili 190,2 milijuna eura više nego u istom kvartalu 2024. godine. Komentirajući podatke za prvih šest mjeseci, ministar Glavina je krajem rujna ocijenio da se »strateški odmičemo od sezonalnosti te razvijamo turizam kroz cijelu godinu«.

Najveći rast turističkog prometa ostvaren je u lipnju s dvoznamenkastim porastom noćenja i dolazaka u odnosu na lipanj 2024. godine – strani su turisti u komercijalnom smještaju prema podacima Državnog zavoda za statistiku ostvarili porast noćenja od 14,2 posto uz rast dolazaka od gotovo 12 posto. U Ministarstvu turizma podsjećaju da su u odnosu na 2016. godinu prihodi u prva tri tromjesečja porasli za 83 posto, a gledajući samo treći kvartal za 72 posto.

Ljetni mjeseci u padu već drugu godinu zaredom

Rekord turističkih prihoda u Hrvatskoj ostvaren je u trećem, »ljetnom« kvartalu 2023. godine. Tada je, prema podacima HNB-u, ostvareno 9 milijardi i 123 milijuna eura prihoda od stranih turista što znači da su u špici sezone prihodi od stranih turista u padu već dvije godine. Ukupno je u špici ove godine u odnosu na rekordnu 2023. prihod od stranih turista pao za 86 milijuna eura.

S druge strane, praktički najveći rast je posljednjih godina vidljiv u drugom kvartalu, dakle, od travnja do lipnja. Naime, ove je godine od stranih turista u ovom periodu ostvareno 3,509 milijardi eura prihoda, lani 3,319 milijardi, a u 2023. godini 3,180 milijardi. To znači da je u dvije godine prihod od stranih turista u drugom kvartalu povećan za otprilike 329 milijuna eura, a što je značajno više nego je izgubljeno u samoj špici, odnosno trećem kvartalu.