Nedjelja, 8. ožujka 2026

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

dan žena

'Do stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca proći će još najmanje 130 godina'

Autor: Portal ZL/HINA

08.03.2026. 08:45
'Do stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca proći će još najmanje 130 godina'

Foto: Josip Regovic,Davorin Visnjic/PIXSELL



Na putu prema stvarnoj ravnopravnosti stoji još puno prepreka koje treba prevladati i ovim tempom napretka proći će još najmanje 130 godina kako bi se postigla puna ravnopravnost žena i muškaraca, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u povodu Međunarodnog dana žena.




Ljubičić u čestitki ističe da je, unatoč stalnom razvoju pravnog okvira, pozitivnim pomacima i činjenici da je ostvareni stupanj ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj i Europi u novije vrijeme najpovoljniji ikad, niz zabrinjavajućih trendova koji zahtijevaju sustavno djelovanje ključnih aktera na svim razinama, piše Hina.


Nasilje nad ženama


Posebno zabrinjava problem nasilja nad ženama jer, prema europskim istraživanjima, svaka treća žena tijekom života doživi neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja, dok je značajan broj izložen psihološkom, ekonomskom ili digitalnom nasilju.


Velik broj slučajeva i dalje ostaje neprijavljen, što dodatno naglašava potrebu za jačanjem sustava zaštite žrtava i prevencije nasilja, ističe Ljubičić.




U Hrvatskoj je prethodnih godina, nažalost, zabilježen veliki broj kaznenih djela teškog ubojstva ženske osobe, tzv. femicida, kao i trend rasta prijave različitih oblika seksualnog uznemiravanja i nasilja. Pritom ozbiljnu zabrinutost izaziva činjenica da većinu najtežih oblika nasilja prema ženama i dalje čine njihovi najbliži – supruzi, partneri ili bivši supruzi i partneri, ali i sinovi.


Žene i rad


Žene u Hrvatskoj čine 47 posto ukupne radne snage i iako imaju viši stupanj obrazovanja, i dalje su slabije plaćene od muškaraca, a njihova zastupljenost na vodećim i upravljačkim pozicijama znatno je niža. Žene zauzimaju manje od 30 postio rukovodećih mjesta, dok je njihov udio u upravama velikih kompanija još manji, posebice u STEM područjima.




Žene moraju raditi 15 i pol mjeseci da zarade onoliko koliko muškarci zarade u godinu dana, pokazuju podaci iz Indeksa rodne ravnopravnosti za 2025. Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE).


Hrvatska je prema Indeksu rodne ravnopravnosti 2025. godine ostvarila 57,1 bod te je na 21. mjestu u Europskoj uniji.


Politička participacija


Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u političkom i javnom odlučivanju. Iako istraživanja pokazuju da veća zastupljenost žena doprinosi kvalitetnijem i uključivijem donošenju odluka, u mnogim predstavničkim tijelima njihov udio iznosi ispod 40  posto.


U hrvatskoj Vladi su četiri ministrice odnosno tek 22 posto ministarskih mjesta drže žene, dok je u Hrvatskom saboru slika pozitivnija s trećinom žena u zastupničkim klupama.


Međutim, Hrvatska nije izdvojen primjer jer prema podacima UN-a na svjetskoj razini žene čine tek oko 27 posto zastupnika/ica u nacionalnim parlamentima. Na europskoj razini udio iznosi 31,8 posto, što Hrvatsku stavlja iznad europskog prosjeka, a ovaj saziv Sabora ujedno je rekordan po broju zastupnica.


Ujedinjeni narodi već desetljećima upozoravaju da se rodna ravnopravnost ne postiže dovoljno brzo te da bi prema sadašnjoj razini napretka svijetu moglo trebati više od 130 godina da se postigne puna ravnopravnost žena i muškaraca, navodi Ljubičić.


Kako stojimo u odnosu na EU


U Europskoj uniji tijekom 2025. godine zapažen je značajan raspon u zastupljenosti žena u najvišim političkim tijelima – od država koje prednjače po rodnoj ravnopravnosti do onih u kojima žene i dalje izostaju ili predstavljaju “debelu” manjinu.


Po udjelu žena u parlamentima država članica Europske unije tijekom 2025. godine, na prvom mjestu se nalazi Finska gdje je udio žena u parlamentima 46 posto, slijede sjeverne zemlje Švedska (45 posto) i Danska (45 posto).


Hrvatska se nalazi na sredini ljestvice s 33 posto dok je na dnu Cipar gdje je tek 14 posto žena u parlamentu



Kada je, pak, riječ o zastupljenosti u vladama država članica Europske unije tijekom 2025. godine, i u tom se slučaju na prvom mjestu se nalazi Finska gdje je udio žena u vladi 60 posto, slijedi Švedska (50 posto) i Francuska (49 posto).


Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice s 21 posto dok je na dnu Mađarska, koja nema niti jedne žene na ministarskoj funkciji.



Od piva do hladnjaka


U povodu Međunarodnog dana žena Državni zavod za statistiku objavio je članak „Što bi bio svijet bez žena?” koji je posvetilo, kako navodi, jakim, ali u javnosti nešto manje poznatim ženama čiji su izumi i pothvati itekako promijenili svijet.


Od Marije Gaetane Agnesi – matematičarki iz 18. stoljeća koja je prva žena koja je napisala knjigu o matematici, Josephine Cochrane – izumiteljici perilice posuđa, Florence Parpart koja je izumila električni hladnjak, pa sve do primjerice Mary Phelps Jacob koja je izumila grudnjak ili Amelije Earhart koja je prva žena koja je preletjela Atlantik.


Prema mnogim izvorima, prvo pivo još su u doba drevne Mezopotamije pripremile žene.


Prema procjeni stanovništva iz 2024., udio žena u Hrvatskoj bio je 51,3 posto, a očekivano trajanje života žena iznosilo je 81,9 godina, podatak je Državnog zavoda za statistiku.


Zvono za ravnopravnost i noćni marš


U povodu Međunarodnog dana žena i ove godine diljem svijeta burze će simbolično otvoriti trgovanje zvukom zvona u sklopu globalne inicijative “Zazvoni za ravnopravnost spolova” s ciljem svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti. Toj inicijativi u ponedjeljak, 9. ožujka, pridružit će se i Zagrebačka burza.


Večeras se u nekoliko hrvatskih gradova održava i tradicionalni noćni marš za Dan žena. U Zagrebu se on održava po deseti put uz geslo „Žene – kičma otpora” koji organizira feministički kolektiv fAKTIV.


Međunarodni dan žena obilježava se kao podsjetnik na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. godine u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće, piše Hina.