Vujčić je u ponedjeljak govorio o posljedicama vrlo visoke stope inflacije u sektoru turističkih usluga, koji je imao, i još ima, najviši doprinos rastu inflacije u Hrvatskoj, a što se prvenstveno odnosi na usluge hotelskog smještaja i ugostiteljske usluge, prenosi Hina.


One su, upozorio je, dovele do realnog pada potrošnje inozemnih turista koji je već dugo vremena izražen. Ove godine, uz vrlo dobru predsezonu i posezonu, u glavnom dijelu sezone je došlo do pada broja noćenja, uz praktički stagnaciju rasta prihoda u turizmu što znači, kazao je Vujčić, da udio prihoda iz turizma u BDP-u pada, a očekuje se da će se taj pad nastaviti.


Turistički sektor mora biti oprezan s cijenama, zato jer ima znatno rast veći cijena od svih konkurentskih zemalja, što naravno dovodi do gubitka konkurentnosti, a kad počnete gubiti goste obično ih je teško kasnije brzo vratiti, upozorio je Vujčić.




Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil u današnjoj reakciji ističe kako “ugostitelji ne mogu biti začetnici ili krivci trenda povećanja cijena, ako su posljednji u lancu”.


Cijene jesu rasle, ali su istovremeno rasli i svi ulazni troškovi, a ukupna marža u ugostiteljstvu je u ovoj godini pala s 12 posto na 9 posto, kazao je.




– Poslodavci su, osim gotovo duplog rasta plaća, suočeni i s većim doprinosima, skupljim energentima te maržama velikih trgovaca. Moram istaknuti da su u zemljama u okruženju ulazni troškovi robe značajno niži, a time naši ugostitelji u značajno nepovoljnijem položaju, istaknuo je Kratohvil.


Podsjetio je na izjave stručnjaka s Instituta za turizam Ivana Kožića s ovogodišnjeg 37. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika koji je kao glavne uzroke inflacije te rasta cijena u ugostiteljstvu i turizmu naveo maloprodaju i rast plaća.


Nadalje, objašnjava kako je potrebno promijeniti perspektivu i sagledati kontekst, napominjući kako je recimo kava proizvod u koji je implementirano oko 40 različitih troškova, pri čemu treba istaknuti i PDV od 25 posto i porez na potrošnju, koji opterećuje samo hrvatske ugostitelje u usporedbi sa stranom konkurencijom.


– Došlo je do rasta cijena, ali samo kako bismo preživjeli i radili, a ne ostvarivali ekstraprofit. Tu tvrdnju potvrđuju smanjene marže. Obrtnici nisu ti koji rade za ekstraprofit i itekako paze da ne iznevjere i ne izgube svoje goste, kazao je Kratohvil napominjući kako su svjesni da će im gosti prvi pokazati ukoliko ne budu zadovoljni s onime što su im isporučili za njihov novac.


– Tržište je pokazalo da gotovo odmah kažnjava one koje neopravdano i prekomjerno povećavaju cijenu bez proporcionalnog ulaganja u kvalitetu. Naglašavam da su zahtjevi stavljeni pred ugostitelje nemogući – ulaganja i podizanje kvalitete, uz kontinuirano povećanje troškova, a bez povećanja cijena, zaključio je Kratohvil.


Iz HOK-a u priopćenju iznose i podatke da je posljednjeg dana u studenom ove godine u Hrvatskoj u Cehu ugostiteljstva i turizma poslovalo 11.858 obrta, 101 više nego u isto vrijeme prošle godine, odnosno 11 manje nego krajem listopada ove godine. Unatrag godinu dana u Hrvatskoj posluje 11.766 obrta više, ukupno njih 135.251.