Foto: Reuters
Količina zlata koja se nalazi u neaktivnim mobitelima hrvatskih građana u svojoj ukupnoj novčanoj vrijednosti može narasti i do 20-ak milijuna eura, pokazuju rezultati nove analize elektronskog otpada.
U investicijsko zlato ulaže oko 10 posto hrvatskih građana, a mnogi ga posjeduju i u nakitu. Dok je takav način štednje rasprostranjen, većina ne zna da se manje količine tog plemenitog metala nalaze i u njihovim ladicama, u obliku elektronike, upozoravaju u Aurodomusu.
Naime, kako ističu, u prosjeku, oko 51 posto stanovnika Europske unije drži stare mobitele kod kuće umjesto da ih baci, pokloni ili reciklira. U Hrvatskoj je ta brojka nešto niža, oko 41,22 posto, no broj čuvanih uređaja svejedno je ogroman, što otvara razne mogućnosti za njihovo recikliranje i ponovnu primjenu.
5 milijuna starih mobitela
Analiza pokazuje da upravo odbačeni i zaboravljeni mobilni telefoni sadrže male količine zlata koje zbirno mogu dosegnuti veliku novčanu vrijednost.
Prema HAKOM-ovim podacima, u Hrvatskoj postoji preko 4,7 milijuna aktivnih mobitela, puno više od ukupnog broja stanovnika, dok se procjenjuje da je onih nekorištenih i još više, oko 5 milijuna.
Prosječan moderni smartphone u svojim komponentama poput konektora i matičnih ploča tako sadrži zanemarivih 0,034 grama zlata, no s obzirom na brojku od 5 milijuna neaktivnih mobitela u Hrvatskoj, ukupan zbroj iznosi 170 kilograma zlata koje skuplja prašinu u domovima hrvatskih građana.
Zlato se u mobitelima većinom nalazi u sljedećim komponentama: u tiskanoj pločici (PCB), gdje je prisutna najveća koncentracija zlata, u električnim konektorima poput onih za bateriju i punjenje, u čipovima i integriranim sklopovima te u procesorskim i komunikacijskim modulima.

Mala zlatna žila
Vrijednost takvog zlata svojom preradom može dostići čistoću onog investicijskog, čiji se jedan kilogram procjenjuje na 115.120 eura.
Shodno tome, potencijalna zaliha zlata koja se krije u mobitelima hrvatskih građana u svojoj novčanoj vrijednosti može narasti i do otprilike 19,6 milijuna eura, što je više i od godišnjih prihoda najvećih hrvatskih zlatarni.
Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj čuva tri do četiri stara mobitela, što znači da u svakom domu spava otprilike 0,12 grama zlata. To se, dakle, pretvara u iznos od otprilike 13,95 eura novčane vrijednosti.
Pojedinačno, to nije puno, no njegovo izvlačenje količinski bi se isplatilo na industrijskoj ili reciklažnoj razini. Sveukupno, dovoljno je za uvidjeti kako je u Hrvatskoj rasprostranjena mala zlatna žila koje ljudi često nisu ni svjesni, zaključuju u Aurodomusu.
najnovije
najčitanije
Nogomet
The Best FIFA
Dembele najbolji igrač, Luis Enrique najbolji trener
Zadar
Pregled dana
PET VIJESTI DANA Iščekivanje Sedlarova novog filma i kazna OŠ Šimuna Kožičića Benje obilježili utorak
Svijet
Ublažavanje pravila
EU odustaje od plana da svi automobili od 2035. budu električni
Hrvatska
EU parlamentarka
Brnjac: ‘Hrvatska rješenja bit će dio novog europskog okvira za kratkoročni najam’
Hrvatska
Kompliciran proces
Isplata prve mirovine za mnoge često kasni, provjerili smo u čemu je stvar
Zadar
Erik Pavin
Posjetili smo najpoznatijeg zadarskog ugostitelja: U restoranu ima zid slavnih, pomaže i pjeva punim srcem
Zadar & Županija
bez struje
Sutra će bez struje biti više ulica diljem županije, donosimo točne adrese
Zadar
netransparentnost
OŠ Šimuna Kožičića Benje i ravnatelj Dražen Adžić prekršajno kažnjeni zbog zapošljavanja bez ugovora
Zadar
Paprene cijene
Zadarske mesnice bez predblagdanske gužve: Kilo tuke 20 eura, odojka 13, ponude ne fali, već novca
Moda
U fotoobjektivu