Hoće li rezultati predsjedničkih izbora utjecati na lokalne? Donosimo analizu

U nedjelju navečer je zemljopisna karta Hrvatske pocrvenjela, a za pet mjeseci će vjerojatno opet poplaviti. Izborna pobjeda Zorana Milanovića na nacionalnoj razini takvih je razmjera da se morala preslikati na županije, gradove i općine te je njegov protukandidat Dragan Primorac u baš rijetkim jedinicama lokalne i regionalne samouprave dobio više glasova nego predsjednik Republike.

No, u svibnju su lokalni izbori i, osim ako se ne dogodi neko ogromno iznenađenje, vodeća stranka vladajuće koalicije će iz njih izaći kao pobjednik, zadržat će ili osvojiti vlast u velikoj većini županija, gradova i općina.

Administrativne podjele

Hrvatska je tako administrativno podijeljena da HDZ jednostavno ne može proći loše na lokalnim izborima, koji će se održati u 20 županija, Zagrebu, 127 gradova i 428 općina.

Kada se u izbornoj noći sredinom svibnja zbroji koja je stranka što dobila, HDZ će se moći pohvaliti da je poplavio Hrvatsku. Pa i u slučaju da izgubi neko važno uporište, eventualno Splitsko-dalmatinsku županiju ili Zadar. Možda bi ovakav ishod utjecao na odnose unutar HDZ-a, ali to je neka druga priča.

Uglavnom, lokalni izbori su sasvim različiti od predsjedničkih, ni prednost Milanovića u pojedinim HDZ-ovim gradovima u odnosu na Primorca od 40 posto ne jamči oporbi uspjeh. U jednom Osijeku je Milanović ponizio Primorca, dobio je 69,9 posto glasova prema protivnikovih 25,5 posto.

Ali, HDZ-ov gradonačelnik Ivan Radić unatoč tome ulazi u izbornu utrku u Osijeku kao naglašeni favorit. I zbog toga što se, kako je u nedjelju objasnio premijer Andrej Plenković, svatko najviše angažira kada je u pitanju njegov mandat.

Ne treba, dakle, iz Milanovićevih rezultata izvlačiti dalekosežne zaključke u kontekstu skorašnjih lokalnih izbora i prognozirati potop HDZ-a, ali valja opisati kako je on tu u potpunosti zacrvenio Hrvatsku, uz tek sporadične džepove otpora koji su samim tim posebno zanimljivi.

Prije pet godina je Milanović u drugom izbornom krugu porazio predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, ali HDZ-ova kandidatkinja osvojila je tada većinu županija, njih 12, Brodsko-posavsku, Dubrovačko-neretvansku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zadarsku.

Primorac je, međutim, u nedjelju 40 posto glasova prešao samo u jednoj županiji, Ličko-senjskoj u kojoj je Milanović dobio 59 posto. Još je Primorac, što je pristojan rezultat, 30 posto prebacio u slavonskim i dalmatinskim županijama te u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj.

U ostalima je zaista teško stradao, pa u Istarskoj županiji za njega nije glasovalo niti deset posto birača, u Međimurskoj je dobio malo više od 12 posto, u Varaždinskoj 16,48, a u Primorsko-goranskoj ni 18 posto glasova.

Dramatično nazadovanje

I sva županijska središta je Primorac, kao i u prvom krugu, izgubio, što također predstavlja njegovo dramatično nazadovanje kada ga se usporedi s Kolindom Grabar-Kitarović.

HDZ-ova kandidatkinja je 2020., recimo, pobijedila Milanovića u Gospiću sa 71,25 posto, a on je jučer dobio 55 posto glasova, porastao je za 26,25 posto. Vukovar je Kolinda Grabar-Kitarović u svom porazu osvojila s 56,89 posto, a Milanović je sa 43 skočio na nedjeljnih 58,9 posto.

U Puli je Milanović u pet godina sa 81,41 došao na nevjerojatnih 88,40 posto, a u Rijeci sa 68,79 na 81,50 posto. A gdje je to Primorac odnio pobjedu? Pripalo mu je pet gradova, Senj, Drniš, Trilj, Vrlika i Imotski. Senj tako spada među najžilavije HDZ-ove utvrde.

U Milanovićevom stožeru su bili skeptični prema rezultatima prvog kruga u Senju, u kojem je Primorac isto bio pobjednik. Nije im bilo jasno kako, budući da je u skoro čitavom okruženju Senja Milanović bio jači nego Primorac.

Pomišljali su da je to možda posljedica izostanka promatrača SDP-a na senjskim biralištima. Zato su se za drugi krug bolje ekipirali, SDP je svoje promatrače imao i u Senju, ali Primorcu to svejedno nije naškodilo. Doduše, razlika nije bila velika, 49,6 – 47,6 za Primorca, ali Senj nije pao.

Za pretpostaviti je da će to u HDZ-u i Vladi znati cijeniti. Bivši gradonačelnici Senja Darko Nekić i Sanjin Rukavina sada su HDZ-ovi državni tajnici, u ministarstvima hrvatskih branitelja i pravosuđa i uprave, a i aktualni Jurica Tomljanović bi vjerojatno mogao birati poziciju u barem drugom ešalonu državne administracije.

Kada je riječ o općinama, Primorca nisu izdale pretežno one u dalmatinskom zaleđu, njih dvadesetak. U kontinentalnom dijelu Hrvatske Milanović je drugoplasiran u osam općina, Okučanima, Lovasu, Vrbju, Voćinu, Donjim Kukuruzarima, Krašiću, Saborskom i Cetingradu.