‘Grbin ne zna tko mu glavu nosi, a zbog Milanovića ima štokholmski sindrom’

Činjenica da se predsjednik Republike Zoran Milanović uopće nije pojavio na proslavi Dana državnosti 30. svibnja i dalje izaziva reakcije u javnosti, pa smo za komentar pitali i političkog analitičara prof. Žarka Puhovskog.

– Svatko od nas ima pravo osobno prosvjedovati protiv bilo koje državne odluke, ali predsjednik Republike ipak ima posebne obveze. Vas i mene može biti baš briga za neki praznik, ali on to ne može reći.

Dodatno se još osramotio izjavom da on ne ide na “HDZ-ove derneke”, što je za njega 30. svibnja, a onda je dan nakon otišao na proslavu Dana grada Zagreba gdje se slavi upravo 300 godina staro besmisleno praznovjerje oko neke slike koja nije izgorjela, što je upravo HDZ ustanovio prije 30 godina, a Možemo! se to nije sjetio promijeniti, mada svi znamo da bi Dan grada Zagreba trebao biti kad su se spojili Gradec i Kaptol valjda.

Apsurdno je da nema nikakve vrste ustavne obveze predsjednika RH da sudjeluje na proslavama državnog praznika, i to razine Dana državnosti.

– Mogao je barem položiti vijenac, ili poslati svog šefa ureda na koncert u HNK-u. On ode na Krk u Omišalj slaviti dan jedne općine, umjesto da slavi dan države. I to je još jadnije, jer se tamo druži sa SDP-ovim prišipetljama umjesto da obilježi Dan državnosti.

Nužna koalicija

Pa ništa čudno u tome, kad Milanović nešto izjavi, Peđa Grbin odmah to ponovi. Oni se stalno druže.

– Ali to vam je ono: ja vas tjeram od sebe, a vi trčite za mnom. To je odnos Milanovića i Grbina. Milanović ga doslovno oštećuje, jer svojim izjavama djeluje protiv SDP-ovih programskih načela svojim širenjem udesno, a Grbin ga se i dalje drži.

Najgore je kad se rodi ljubav spram vlastitog zlostavljača, to se zove štokholmski sindrom. To je jedan paradoks današnjeg SDP-a. Evo Možemo! se iz tog zagrljaja polako izvukao, valjda nakon što je Milanović vrijeđao Tomaševića kao klipana da se ne zna obući i slično, a Grbin je pred njim kao kunić pred zmijom – blokira se i ne može ni pisnuti.

Pa zašto je tako, po vama? Milanović zapravo šteti SDP-u jer im je uzeo ulogu lidera oporbe.

– Kako da vam kažem, jer Grbin ne zna tko mu glavu nosi. Nije u stanju suvislo voditi tu stranku nasuprot HDZ-a.

Bi li SDP do izbora trebao mijenjati predsjednika?

– Ma prekasno je za to, do izbora je godinu dana, a to zahtijeva 365 dana “štrikanja” po terenu. Treba naći 10 puta 14 kandidata za izborne jedinice, treba odraditi teren, mada je upitno koliko SDP više i ima terena, oni su rasturili sami sebe. S druge strane, u lijevoj oporbi je još samo Možemo!, a i oni mogu biti sretni da su preživjeli uopće i u Zagrebu, oni drugo nemaju.

Dakle, SDP i Možemo! će morati zajedno u koaliciju?

– Da, nebitno hoće li to biti prije ili poslije izbora. HDZ može biti pobijeđen samo ako bude jaka desna i jaka lijeva koalicija. Ali oni opet nakon izbora neće moći međusobno surađivati, pa ni od toga ništa.

Izborne jedinice

Kako vidite Most u toj podjeli?

– Oni jesu desna stranka de facto. Ali sada su “predsjednikova stranka”, Milanovićeva, što je isto paradoks.

Kako to da predsjednik Milanović nije snažnije reagirao na promjenu modela izbornih jedinica, i pogotovo ulogu Ustavnog suda u tome?

– Vidjeli smo da Milanović ni sam to ne bi baš dirao, kao ni Plenković, no Ustavni sud sigurno ne može podržati, to bi od njega bilo previše. Dakle, ova izmjena neće praktički utjecati na izborni rezultat, tu je Plenković postupio kao “dvojkaš” – mijenjao je tek toliko da dobije prolaz. Ocjena dva bila mu je dovoljna ovoga puta, a to i nije neracionalno – ako nije htio mijenjati sam Zakon o izborima, ovo mu je bilo i dovoljno.

No, napomenuo bih da je vremena imao i za veći zahvat, naime Zakon o izbornim jedinicama prestaje vrijediti 1. listopada, ali to ne znači i da nije bilo vremena da se i do nove godine odlučuje o tome. Jer izbora nema još, pa ne mora biti ni izbornih jedinica. Uz to, GONG je pritom u jednome bio u krivu – jedinice u kojima bi se birao različit broj zastupnika ipak bi bile dovele do toga da bi dio građana ostao oštećen za pluralizam.

Naime, broj zastupnika ipak varira mogućnost izbora više ili manje političkih opcija u Sabor, dakle dio građana ostao bi oštećen time. Zato je ovaj prijedlog Vlade zapravo u redu, a ostaje pitanje zašto se GONG ili oporba drže još jedne HDZ-ove nakarade, a to su županije. Zašto su im one prihvatljive kao granice izbornih jedinica? Pa i njih je izmislio HDZ.

Jer to odgovara velikim strankama, i HDZ-u i SDP-u. Nitko od njih neće ukidati županije.

– Tako je, jer oni ne žele talasati, ni jedni ni drugi. Stoga je i Milanović to komentirao konzervativno, da se ne dira puno.

Mislite li, kao neki analitičari, da se Milanović i Plenković zapravo dogovaraju oko nekih stvari.

– Ne. Ali se dobro poznaju i znaju kako će onaj drugi reagirati na određenu provokaciju. Oni su “intimni neprijatelji”, kao u svakoj familiji zna se i familijarna povijest komunikacije. Pa unaprijed znaju reakciju jedan za drugoga.

Oštetio sebe

Kako komentirate izjavu predsjednika Milanovića da je poklič “Slava Ukrajini” zapravo nacistički, i da je isti kao ZDS?

– Nije isti kao ZDS jer je ZDS fabriciran 1941. godine i prije toga nije postojao, a Slava Ukrajini postoji od 1880. – to je fundamentalna razlika. I da točno je da je to bio poklič kriptonacista u Ukrajini koji su s njim i klali, ali ima i drugu povijest, za razliku od ZDS koji je poslužio samo 1941. godine.

Tako da Milanović, kao i obično, kaže nešto ispravno, a onda nastavi dalje govoriti i prolije sve mlijeko u vjedru. Očito ima neki problem s Ukrajinom.

Pa vidi se da ima, otpočetka. Zašto, po vašem mišljenju?

– Možda jer drži stranu onih koji misle da je Ukrajina završila u ratu ne samo zbog Putinova napada, nego i zbog približavanja NATO-a granicama Rusije prije tog rata.

A koji je vaš stav o tome?

– I moj stav je bio isti takav, dok rat zaista nije počeo. A onda je postao ruska agresija, ni više ni manje. NATO nije casus belli. Agresija je agresija.

Šteti li takav stav predsjednika Milanovića Hrvatskoj na međunarodnom planu?

– Apsolutno da, ali srećom Hrvatska baš nije ni jako važna, ma što o tome mislio Andrej Plenković. No, time je Milanović oštetio i sebe – izoliran je de facto, što je za nas loše, jer da ga zovu van, ne bi se toliko bavio unutarnjom politikom i nas svih gnjavio.

Postoji mogućnost da Milanović kao vrhovni zapovjednik povuče hrvatske vojnike u misiji NATO-a na Kosovu. Što mislite, hoće li to i učiniti?

– Ako se situacija smiri, neće. Ali još najbolje da hrvatski pripadnici NATO-a s crvenim i bijelim nacionalnim oznakama hodaju po Kosovu gdje Srbi ne znaju stati s nasiljem! Dakle, ako bi Milanović to učinio, to ne bi bilo pametno vis-a-vis NATO-a, ali bi bilo racionalno u odnosu na lokalni kontekst, i to ne bi bilo luđe od drugih stvari koje je predsjednik Republike Hrvatske znao činiti.

Dobra šansa za još jedan predsjednički mandat

Mislite li da Milanović može dobiti još jedne izbore, glede i unatoč svemu?

– Ne može izgubiti. Osim ako SDP ne dobije parlamentarne izbore, jer onda njegova funkcija vođe oporbe prestaje, no po svemu sudeći to se neće dogoditi, nego će HDZ dobiti još jedan mandat. Milanović je dobio dio desnice, a nije izgubio veći dio ljevice s kojom je prvi put pobijedio.

Također, to nije politički korektno reći, ali on ima veliku podršku ženskog dijela birača. Stoga ima jako dobru šansu da opstane još jedan mandat, tim više što HDZ ima jednako tako veliku šansu da također osvoji još jedan mandat za sastav vlade.