Građevinski sektor u Hrvatskoj buja, ali sve tvrtke imaju jedan ogroman problem

Građevinski sektor jedan je od pokretača rasta domaćeg gospodarstva, stvara oko 10 posto BDP-a, a njegov multiplikativni učinak je i veći.

Zadnjih godina građevina opet doživljavava procvat, obujam građevinskih radova stalno raste pa je tako prema podacima DZS-a i u svibnju nastavljen trend rasta na godišnjoj razini, i to po stopi od 3,8 posto, čime je još i ubrzao u odnosu na travanj, vrativši se ponovo i na putanje mjesečnog rasta.

Pridonose tome investicije u privatnom sektoru, poglavito vezane za turizam, izgradnju i proširenje kapaciteta, te pratećih industrija, međutim, Hrvatska je i usred snažnog investicijskog ciklusa u javnom sektoru, vezanom i uz obnovu, a financiranom sredstvima EU-a.

U pripremi su i brojni infrastukturni projekti, željeznice, ceste, a pitanje je ima li hrvatski građevinski sektor uopće kapaciteta da pokrije povećanu potražnju, i što se tiče brojnosti građevinara i izvođača, ali i njihovog najvećeg problema s kojim se bore već godinama, a to je nedostatak radne snage.

Hoće li se trendovi rasta u građevini nastaviti, kako će na njih utjecati nedostatak radne snage, te kakva su predviđanja vezano za nastavak obnove, s obzirom na to da su poništavane i javne nabave jer se nitko nije javljao na natječaje, pitanja su koja smo postavili Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo i promet kaže da je po gotovo svim pokazateljima vidljiv rast građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj proteklih godina.

– Broj zaposlenih, izdanih dozvola za strane radnike u graditeljstvu, vrijednost radova, poduzeća u sektoru, iznos prihoda te dobiti, svi bilježe rast, odnosno jasno upućuju na porast građevinskih aktivnosti od 2016. naovamo.

Utjecaj potresa u Zagrebu i Baniji zbog kojih je došlo do izraženog povećanja rada na obnovi građevina je evidentan. Uz to, znatna sredstva iz EU-a preko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, i ostalih mehanizama usmjereni na infrastrukturu, utjecali su na rast aktivnosti u graditeljstvu.

Nakon pada u ožujku i travnju, u svibnju je zabilježen mjesečni rast (1,5 posto) obujma građevinskih radova. To je zaustavilo usporavanje godišnje stope koja je u svibnju (3,8 posto) bila na najvišoj razini u ovoj godini.

Iako je svibanj ublažio trend usporavanja u ovoj godini, on je još uvijek aktualan te je u prvih pet mjeseci građevinska aktivnost porasla za 3,1 posto, još uvijek znatno manje od dinamike rasta u istom razdoblju prošle godine (4,7 posto), tumači Čagalj.

Kaže da je velika potreba za kvalificiranim radnicima, posebno u području srednje i više stručne spreme, a procjena je da će daljnja potražnja za radnicima rasti, kao i udio stranih radnika.

Privući radnike

– Moramo biti svjesni da je natjecanje u privlačenju stranih radnika već davno počelo. Slika Hrvatske na van ovisi o svakom akteru u sustavu.

Svakako je bila pozitivna glavna izmjena poreznog sustava koja se tiče onih zaposlenih s najnižim primanjima, kao i izmjene Zakona o strancima.

Moramo voditi računa o adekvatnim radnim uvjetima, u slučaju građevine posebno o sigurnosti radnika. Ne trebamo ni zaboraviti na posao koji nas čeka na domaćoj fronti, a to je prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta rada i popularizacija ovih zanimanja, ističe Čagalj.

Na pitanje, jesu li građevinske tvrtke okupljene svojevremeno na sastanku u Komori sada spremne podržati poslove na obnovi kuća na potresom pogođenima područjima, Čagalj napominje da »hrvatske tvrtke, da bi se uključile u obnovu, moraju imati jasan i dugoročan plan i program pred sobom«.

– Nije realno očekivati maksimalan angažman naših građevinskih resursa ako to nije u skladu s njihovom mogućnosti da planiraju poslovanje.

Na sastanku održanom u HGK-u predstavljen je dio toga plana, očekujemo da će se takva praksa nastaviti kako bi kapaciteti domaće građevine bili maksimalno iskorišteni, zaključuje Čagalj.

S obzirom na to da je dakle bio problem s javnim nabavama koje su padale jer se nitko nije javljao na natječaje, što je nedavno potvrdio i potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić, tražili smo od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine da opiše kakvo je trenutno stanje s tim javnim nabavama, natječajima, za obnovu kuća, jesu li ponovljeni, jesu li radovi krenuli, odnosno je li se ono što je stajalo jer nije bilo izvođača ipak maklo s mrtve točke.

Bačić je, podsjetimo, prije nekih mjesec i pol dana rekao da oko 250 gradilišta, na kojima bi se moglo raditi, stoji jer se nitko nije javio na natječaj, niti jedan izvođač, ili su pak cijene bile nerealno visoke, pa su poništeni.

Vjerojatno se radilo i o tome da je obnova pojačano krenula, a građevinari već bili angažirani i imali unaprijed isplanirane projekte i aktivnosti.

Spomenut je tada taj sastanak na koji su bili pozvani građevinari koji su se u ponovljenim nabavama obećali javiti, a ministar je kazao da će u ponovljenim natječajima povezati obnovu više kuća u nizu kako bi im se izašlo u susret da uspiju okrupniti radove.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine sada su na naš upit odgovorili da se »nabave za obnovu i gradnju privatnih zgrada i kuća kontinuirano objavljuju, neki postupci se okončavaju, dok se neke nabave nažalost moraju poništiti«. Dali su i zbirne podatke.

Ponavljanje nabava

– Tijekom 2023. godine pokrenuto je 160 postupaka nabave ukupne procijenjene vrijednosti 139 milijuna eura koje obuhvaćaju 6.704 različitih usluga i radova potrebnih za provedbu obnove na potresom pogođenim područjima.

Uspješno su završene 42 nabave, te su ugovoreni poslovi radova i usluga vrijednosti 29,1 milijuna eura. Od navedenog iznosa se 26,8 milijuna eura (92 posto) odnosi na radove obnove na ukupno 746 obiteljskih kuća i zgrada, a 2,3 milijuna eura (8 posto) odnosi na usluge projektiranja i stručnog nadzora na 951 obiteljskoj kući i zgradi.

Poništena je 31 nabava procijenjene vrijednosti 17,1 milijuna eura. Od navedenog iznosa se 16,5 milijuna eura (97 posto) odnosi na radove na 298 obiteljskih kuća i zgrada, a 600 tisuća eura (8 posto) odnosi se na usluge projektiranja i stručnog nadzora na 145 obiteljskih kuća i zgrada.

U nabavi i pripremi za objavu je trenutno 68 nabava ukupne procijenjene vrijednosti 66,5 milijuna eura. Nabave se pripremaju i objavljuju grupirano kako bi se izvođačima olakšao posao samog izvođenja.

Trenutno je u obnovi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa 771 gradilište privatnih zgrada i kuća, od toga 258 nekonstrukcijskih obnova, 188 konstrukcijskih obnova, 154 gradnji zamjenskih obiteljskih kuća, 20 gradnji višestambenih zgrada te 131 montažna kuća za proširenje domova za starije i nemoćne (74 u Petrinji plus 57 u Glini).

Radove organizirane obnove od potresa privatnih zgrada i kuća trenutno izvodi 71 građevinska tvrtka. Do danas su završeni radovi na ukupno 9.470 obiteljskih kuća i zgrada, poručuju iz Ministarstva.

Ministarstvo graditeljstva: Stvarno se puno gradi

U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine spominju kako se u Hrvatskoj uz obnovu privatne imovine provode i brojni drugi projekti obnove javnih zgrada i infrastrukture financirani sredstvima Fonda solidarnosti kao i ostali veliki infrastrukturni projekti u građevinarstvu, koji su, kažu, aktivirali velik broj građevinske operative na tržištu.

– S obzirom na to da se projekti zahtjevnih konstrukcijskih obnova financirani sredstvima Fonda solidarnosti sukcesivno završavaju, vjerujemo kako će u narednom razdoblju i te velike građevinske tvrtke biti na raspolaganju i kod obnove privatne imovine odnosno obiteljskih kuća i zgrada.

Samo na poslovima koji se odnose na radove obnove javnih zgrada i infrastrukture trenutno je angažirano 306 građevinskih tvrtki s ukupno 9.711 radnika. Od ukupno ugovorenih 1330 projekata dosad ih je završeno 852, ističu u Ministarstvu.