Gotovo polovina mladih Hrvata do vijesti dolazi preko društvenih mreža

Troškovi života i okoliš glavna su pitanja koja zabrinjavaju mlade u dobi od 16. do 30. godine u cijeloj Europi, pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra na uzorku od gotovo 26 tisuća ispitanih u 27 zemalja EU-a. Čak 40 posto mladih zabrinjava rast cijena i troškova života te smatraju da bi političke i ekonomske elite trebale svoj fokus usmjeriti na rješavanju egzistencijalnih problema stanovništva.

Jedna trećina ispitanika smatra da bi EU trebao usmjeriti svoju pažnju na okoliš i klimatske promjene tijekom sljedećih pet godina. Gotovo jednako toliko mladih anketiranih, njih 31 posto, ističe da bi prioriteti trebali biti gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta.

U Hrvatskoj najveći broj ispitanika kao prioritet Unije u ovom mandatu također izdvaja rastuće cijene, ali i gospodarstvo i radna mjesta (po 41 posto), a slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 posto), stanovanje i borba protiv klimatskih promjena (po 28 posto) te obrazovanje (23 posto).

Izvor vijesti

Društvene mreže i dalje su glavni izvor vijesti za mlade u vezi političkih i društvenih pitanja za 42 posto ispitanika na razini EU-a, a u Hrvatskoj za njih čak 48 posto. Zanimljivo je da je televizijski medij među mladima i dalje drugi najpopularniji izvor informiranja, na poretku čak ispred internetskih portala.

Na razini EU-a pomoću televizije informira se 39 posto mladih, a njoj su sklonije osobe u dobi od 25 do 30 godina. U Hrvatskoj se tv-kanalima informira 40 posto mladih, a na internetskim portalima njih samo 32 posto.

Zanimljivo je da je televizija i dalje vodeći izvor informacija za mlade u Portugalu (53 posto), Italiji (52 posto), Sloveniji (45 posto) i Francuskoj (43 posto).

Svakako, zabrinjava da 76 posto ispitanika smatra kako su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana. U Hrvatskoj ovaj problem percipira nešto manje anketiranih – 67 posto.

U devet zemalja EU-a više od polovine ispitanika izjavilo je da je bilo izloženo dezinformacijama »često« ili »vrlo često«, pri čemu je najveći udio zabilježen na Malti (59 posto), u Mađarskoj (58 posto), Grčkoj (57 posto), Luksemburgu (55 posto) i Belgiji (54 posto).

Prepoznati dezinformacije

S druge strane, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 posto) i Bugarskoj (11 posto).

Ukupno 70 posto sudionika u anketi uvjereno je da može prepoznati dezinformacije. Anketirani iz Hrvatske i Malte bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti, dok su mladi ispitanici iz Austrije, Njemačke i Slovenije bili u to najmanje uvjereni.

Na rezultate istraživanja osvrnula se i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

– Informacijsko okruženje brzo se mijenja. Budući da većina mladih uglavnom dobiva vijesti s društvenih mreža, političari i internetske platforme imaju posebnu odgovornost boriti se protiv sve većeg širenja dezinformacija.

Slušanje mladih Europljana i razumijevanje onoga što ih brine ključno je za političare, donositelje odluka i za europsku demokraciju. Mladi su danas zabrinuti zbog rasta cijena, klimatskih promjena, sigurnosti i izgleda da pronađu dobar posao.

To su pitanja na koja se moramo referirati u svakoj odluci i zakonu koje donesemo. U protivnom riskiramo gubitak generacije zbog razočaranja, upozorila je predsjednica Europskog parlamenta.

Europski izbori

No, koliko političke elite stvarno osluškuju potrebe i zabrinutost mladih moglo bi se iščitati iz odgovora dijela ankete o njihovoj političkoj participaciji. Na lokalnim, nacionalnim i europskim izborima svoj glas dalo je 39 posto mladih na razini EU-a, odnosno 38 posto u Hrvatskoj.

No, na pitanje mladima koji nisu izašli na europskim izborima u lipnju prošle godine i njihovim razlozima zašto su ostali kod kuće, čak 16 posto na razini EU-a smatra da nije imalo dovoljno informacija za donošenje odluke o kandidatima. To je izjavilo čak 24 posto mladih iz Hrvatske.

U istoj korelaciji 15 posto anketiranih nije pronašlo nikakve veze kandidata ili stranke s vlastitim stavovima, a tako misli 18 posto mladih glasača iz Hrvatske. Po prosjeku EU-a političarima i politici ne vjeruje 15 posto anketiranih, dok je među mladima u Hrvatskoj njih 13 posto.

Među mladim Europljanima Instagram je vodeća platforma za političke i društvene vijesti (47 posto), a slijedi ga TikTok (39 posto). Prema istraživanju, X (nekadašnji Twitter) koristi 21 posto mladih.

U Hrvatskoj je ispitanicima na prvom mjestu Facebook (čak 54 posto), a na drugom YouTube (35 posto). Instagram je tek treći na poretku (33 posto), a četvrti je TikTok (29 posto).