Gotovo 76 posto građana Hrvatske misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za studeni. Rezultate istraživanja donijela je Ana Brdarić Bolja.

Iza nas je veliki potres zbog misterija prodaje Fortenove arapskom šeiku, provjerili smo je li i kako to utjecalo na rejting vladajućih. RTL Danas donosi odgovor na pitanje da su izbori danas – tko bi bio pobjednik.

Rejting stranaka

Nakon dva mjeseca HDZ je zaustavio pad izborne potpore kojoj je uzrok bila nezapamćena pljačka INA-e, a oporba nije uspjela poentirati.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto –listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji pleše oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,6 posto – listopad 10,0 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto), kojima agenda rasvjetljavanja istine oko pljačke INA-e u Saboru i dalje donosi političke poene.

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).
Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade, ali penje se na onoj negativnoj jedan vladin žetončić.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto(prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,4 posto listopada).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku(studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin(po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

I opet ponavlja se fenomen – u Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino “izostao” predsjednik Mosta kojega je “nadomjestio” potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – neslavno prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto) baš dok je gorljivo u Saboru branio politiku vladajućih.

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika (15,7 posto).

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Koje im ocjene daju? Nikoga ne šalju na popravni, a najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu očekivano glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Trude se i glasači HDZ-a podići ocjenu Vladi, kao i Saboru. No, izvršna i zakonodavna vlast i dalje su na dovoljan dva.

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag(studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju stara i dobro poznata tema, rast stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila događaj koji je “uzdrmao” društvenu i političku scenu u zemlji (velika pljačka u INA-i).

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana i plaće koje ju ne prate u mjesecu u kojem se tradicionalno najviše troši, a koji je pred nama – pitanje je kako biti optimist?

NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija Promocija Plus ekskluzivno za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.