Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj procjeni Eurostata u srpnju 2025. blago je ubrzala na 4,5 posto, s 4,4 posto u lipnju, čemu je poglavito pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena hrane, a u nešto manjoj mjeri i ubrzavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda, ocjenjuje HNB.


Inflacija cijena hrane je tako ubrzala na sedam posto, s 5,7 posto u lipnju, što dijelom odražava prethodni rast cijena prehrambenih sirovina, kao i troškova rada, ističe.




S druge strane, usporavanje inflacije cijena energije, na 2,6 posto s 2,9 posto u lipnju, odražava smanjenje cijena nafte na svjetskom tržištu koje se nakon kratkotrajnog skoka u lipnju prelilo na cijene goriva u srpnju. Izraženo usporavanje inflacije cijena usluga, na 6,6 posto, sa 7,5 posto u lipnju je, usprkos ubrzavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda, rezultiralo usporavanjem temeljne inflacije na 3,8 posto, s četiri posto koliko je iznosila u lipnju, navode HNB-ovi analitičari.


Uslijed izraženog usporavanja inflacije cijena usluga, njihov doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena se smanjio na 2,1 postotni bod, dok se istovremeno primjetno povećao doprinos cijena hrane, na dva postotna boda, napominju.


Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja je u srpnju 2025. iznosila dva posto, isto kao u lipnju, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u srpnju nešto povećala. Inače, Hrvatska je nakon Estonije, a uz Slovačku, imala najvišu stopu inflacije u eurozoni.


Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) ubrzala se s 3,7 posto u lipnju na 4,1 posto u srpnju.


Kada je riječ o ubrzavanju inflacije u srpnju, mjerene IPC-om, iz HNB-a također apostrofiraju snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane, na 6,6 posto s 5,2 posto, a u manjoj mjeri tu je i povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, na 0,4 posto s “minus” 0,4 posto.


Nasuprot tome, usporila je inflacija cijena usluga, na 5,7 sa 6,7 posto, kao i inflacija cijena energije, na 2,3 s 2,8 posto. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1 posto usluge pridonose s 1,5 postotnih bodova, a hrana s 2,1 postotni bod.


Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije smanjila se s 0,7 postotnih bodova u lipnju na 0,4 postotna boda u srpnju. Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga. Kako pojašnjavaju iz HNB-a, to ponajviše odražava doprinos ugostiteljskih i usluga smještaja čije cijene osobito snažno rastu u kombinaciji s većim udjelom usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista. S druge strane, smanjenju razlike u srpnju najviše su pridonijeli manji doprinosi inflacije cijena industrijskih proizvoda i hrane, koji su postali negativni (industrijski proizvodi) ili dodatno povećali negativan doprinos (hrana), piše u HNB-ovom komentaru.