Kako je zakočen povratak NLB-a u Hrvatsku?

Čini se da Hrvatska narodna banka neće ni morati odlučivati o »vrućem krumpiru« – eventualnom ulasku slovenske bankarske grupacije Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, jer je NLB izvijestio da nije uspio njegov pokušaj preuzimanja austrijske Addiko banke.

Da bi se preuzimanje proglasilo uspješnim, bilo je potrebno da putem ponude koju je istaknuo stekne barem 75 posto udjela u temeljnom kapitalu ove austrijske bankarske grupacije sa sjedištem u Beču, koja svoje podružnice ima u više zemalja regije, između ostalog i u Hrvatskoj.

Umjesto toga ponudom su uspjeli prikupiti tek 36,39 posto unutar dioničke strukture što je ocijenjeno nedovoljnim. Da je preuzimanje uspjelo, NLB bi se preko Addiko banke konačno »dokopao« hrvatskog bankarskog tržišta (ako bi to i HNB »amenovao«) na koje mu je, zbog »hipoteke« stare devizne štednje i sporova koji se još vode s ovdašnjim bankama, godinama bio zapriječen ulaz.

HNB je dosad imao čvrst stav da ni jedna banka iz Slovenije neće ući na hrvatsko tržište ni prikupljati ovdje nove depozite dok se ne riješi pitanje starih.

Jer, umjesto da su svoj novac tada uspjeli naplatiti od slovenske banke, gdje su ga i držali, dio štediša naposlijetku je prenio svoja potraživanja na hrvatsku državu i banke te je dio tih postupaka još na sudovima.

ECB-ovo uplitanje

Kad smo nedavno pitali HNB što će sada učiniti ako dođe do situacije da ponovo mora odlučivati o posrednom ulasku Slovenaca na hrvatsko bankarske tržište, HNB se ogradio da neće o pojedinačnim postupcima, ali je u prvi plan isturio ulogu Europske središnje banke čija bi u ovom slučaju trebala »biti zadnja« s obzirom na to da je NLB, rekli su, okarakteriziran kao »značajna kreditna institucija« te ga stoga izravno nadzire ECB.

Tim više bi potencijalna odluka HNB-a bila pod lupom javnosti jer se nedavno i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pozitivno očitovala o ulasku NLB-a na hrvatsko leasing tržište putem preuzimanja Mobil Leasinga.

Protumačeno je to kao utiranje puta i za značajno veći i krupniji korak dopuštenja NLB-u. No, ispada da je HNB-ovo spominjanje ECB-a bilo pomalo vizionarsko, s obzirom na to da je ova objava o neuspješnosti ponude uslijedila nakon što se u cijeli proces preuzimanja uplela i na neki način ga zakomplicirala upravo središnja banka eurozone.

Ona je naime privremeno oduzela glasačka prava dvojici važnih dioničara austrijske Addiko banke na koju je NLB bacio oko. Srbijanske tvrtke Alta Pay i Diplomat Pay odlukom ECB-a zasad ne mogu raspolagati svojim udjelom od 19,62 posto, objavio je sam Addiko. Alta Pay drži 9,63 posto dionica Addika, a Diplomat Pay 9,99 posto.

Zajedno djeluju

ECB je uočio da ove tvrtke to nisu prijavile austrijskoj Agenciji za financijsko tržište te im je stoga privremeno oduzela pravo glasa po tim dionicama. Addiko je izvijestio da će ta mjera biti na snazi sve dok ECB ne utvrdi da kupnja ovog udjela nije zabranjena prema austrijskom Zakonu o bankama.

Uz to, ECB je obavijestio sud da dvije srbijanske tvrtke zapravo djeluju zajedno i stoga premašuju prag od 10 posto kvalificiranog udjela.

Ovim kompliciranjem postupka čini se da je posredno zakočeno ili barem usporeno daljnje prodiranje slovenskog kapitala i na hrvatsko financijsko tržište, pri čemu je predsjednik Uprave NLB-a Blaž Brodnjak povremeno i isticao kako je jedan od glavnih motiva preuzimanja Addika upravo ulazak na hrvatsko tržište.

Dok su nekad čvrsti stavovi domaćeg regulatora bili brana takvom scenariju, zbog problema stare štednje koji je od strane regulatora detektiran kao nepremostiv, sada se, na zajedničkom europskom tržištu, igra po ECB-ovim pravilima.

Kako bilo, čini se da će se slovenski kapital u Hrvatskoj zasad morati zadovoljiti udjelima na nebankovnom financijskom tržištu.