Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,12 posto, na 9.127 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,45 posto, na 23.595 bodova, a pariški CAC 0,49 posto, na 7.690 bodova.


Jučer su indeksi znatno pali, što je bila posljedica političke krize u Francuskoj i zabrinutosti ulagača zbog rasta inflacije u eurozoni.




No, jutros su se tržišta smirila, a indeksi blago porasli.


A na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto.


Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Japanu, Šangaju i Australiji pale između 0,7 i 1,8 posto, dok su u Indiji i Južnoj Koreji porasle oko 0,3 posto.


Tako većina azijskih burzi prati jučerašnji pad Wall Streeta, gdje je Dow Jones oslabio 0,55 posto, S&P 500 oko 0,7, a Nasdaq indeks 0,8 posto.


Pad indeksa posljedica je zabrinutosti ulagača za budućnost carina, koje je nedavno uveo predsjednik SAD-a Donald Trump.


U petak je američki Žalbeni sud presudio da je većina Trumpovih carina nezakonita, što potkopava njegovo korištenje carina kao ključnog oružja u međunarodnoj ekonomskoj politici.


Trump je najavio žalbu Vrhovnom sudu. Carine mogu ostati na snazi do 14. listopada, no njihova je budućnost upitna.


„Nakon ove presude postavlja se pitanje: ‘Je li Trumpova administracija odbila naše trgovinske partnere, ali i izgubila prihode od carina?’ To je ono što muči tržišta“, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.