Banke u Hrvatskoj bilježe neviđenu zaradu, pogledajte brojke

Banke u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2023. poslovale su s dobiti od gotovo 704 milijuna eura, što je otprilike 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, kada su imale dobit od 3,6 milijardi (tadašnjih) kuna, objavila je u utorak Hrvatska narodna banka.

Najveću dobit u tom razdoblju ostvarila je Zagrebačka banka, u visini od 217,3 milijuna eura, potom Privredna banka Zagreb, 156 milijuna eura i Erste banka, 119 milijuna eura. Sve su banke u tom razdoblju pozitivno poslovale izuzev Imex banke, koja je imala gubitak od 147 tisuća eura.

Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. – prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1 na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,2 na 16,8 posto, navode iz HNB-a.

Imovina banaka u prvom polugodištvu iznosila je 74 milijarde eura te je bila za 2,6 posto manja nego krajem 2022., pri čemu se imovina većine banaka smanjila.

Smanjenje neprihodujućih kredita i predujmova (NPL) za 6,1 posto te smanjenje kredita i predujmova za 5,4 posto rezultirali su time da je udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2023. stagnirao na 3 posto u usporedbi s krajem 2022. godine. Kako navode iz HNB-a glavni utjecaj na smanjenje ukupnih kredita i predujmova imalo je smanjenje sredstava položenih kod središnje banke.

Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 23,2 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto, ističu iz središnje banke.

Na vrlo visokoj razini nadalje je i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prve polovine 2023. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 233,7 posto, navode još iz središnje banke.