Banke potvrdile da zadnjih dana sve više građana polaže kune na svoje račune

U zadnje vrijeme primijećen je veći priljev kunske gotovine građana koji se može povezati s potrebama konverzije u eure, potvrdila nam je OTP banka. U OTP-u kažu da su »zadovoljni činjenicom kako su klijenti poslušali savjete regulatora i banke te će konverziju u velikom broju slučajeva i izvršiti uplatom na račun«.

Hrvatska narodna banka, naime, već mjesecima poziva građane da kune koje drže doma promijene u eure »na najjednostavniji mogući način«, a to je pologom gotovine u banke, koja će se s 31. prosinca na 1. siječanj automatski konvertirati u eure po fiksnom konverzijskom tečaju 7,53450.

Sve donedavno bankari nisu primjećivali veći priljev gotovine po toj osnovi, odnosno rast depozita, govorili su, nije odstupao toliko da bi se to moglo pripisati uvođenju eura. No, sada je trend izmijenjen i rast štednje uvjetovan je upravo konverzijom. Potvrdila je to i Erste banka.

– U Erste banci u posljednje vrijeme bilježimo rast depozita koji je u ovom trenutku u najvećoj mjeri generiran skorim uvođenjem nove valute, odnosno konverzijom. Još značajniji interes građana za polaganje gotovine na račune očekujemo u mjesecima koji slijede, poručuju iz Erstea.

Iako dakle HNB već nekoliko mjeseci izvještava o padu gotovog novca u optjecaju, koji povezuju s uvođenjem eura, u bankarskom sektoru tek sada, u studenom i u prvim danima prosinca, priznaju da snažnije počinju osjećati »euro efekt«, kao priljev gotovine koji dolazi isključivo zbog konverzije. Koliki će on u konačnici biti, bolje će se znati krajem ovog mjeseca, jer će većina vjerojatno čekati zadnji čas da se »riješi« kuna.

Podsjetimo, početkom godine govorilo se o čak 35 milijardi kuna gotovog novca koji je u optjecaju izvan financijskog sustava, od čega oko 10 milijardi služi za tekuće potrebe i plaćanja građana, a ostatak od 25 milijardi potencijalno može sada završiti u bankama. No, za pretpostaviti je da dio te likvidnosti ide u nekretnine i druge oblike ulaganja, dio završava u pojačanoj potrošnji, a dio se pomalo mijenja u mjenjačnicama i vraća u »kućne zalihe«.

Sve manje kuna

Prema podacima koje je HNB još ranije iznio, u rujnu je zabilježen pad novčane mase za 2,5 milijardi kuna, i već su tada to povezivali s uvođenjem eura. Tijekom listopada je pak na mjesečnoj razini zabilježeno smanjenje gotovog novca izvan kreditnih institucija za 2,9 milijardi kuna.

Na kraju listopada je tako iznos gotovog novca u optjecaju, odnosno novca izvan banaka, bio na 28 milijardi kuna, dok je HNB za kraj studenog iznio podatak o »tek« 23,7 milijarde kuna gotovog novca u optjecaju, što je dakle za oko četiri milijarde manje no mjesec ranije. Na godišnjoj razini se barata s iznosom pada gotovog novca u optjecaju od preko 12 milijardi kuna. Kako se dakle približavamo Novoj godini, sve je manje kuna u optjecaju, i one se očito polako slijevaju u financijski sustav. Istovremeno, sve brže rastu depoziti u bankama. Sada je taj rast prije svega posljedica uvođenja eura.

Ukupni depoziti građana u bankama krajem listopada bili su na 267,7 milijardi kuna, što znači da su u ovoj godini porasli za više od 23 milijarde kuna, a trenutno su, u skladu sa spomenutim kretanjima, vjerojatno i veći od 270 milijardi kuna.