Gorivo je u Danskoj puno skuplje nego kod nas, ali oni s prosječnom plaćom mogu kupiti 2.100 litara benzina, mi – 810

Litra osnovnog benzina i dizela u Hrvatskoj prema trenutno važećim dvotjednim cijenama stoji 1,49 eura, a bez Vladinih mjera koštala bi 1,61 eura za benzin i 1,64 eura za dizel. Usporedba s drugim zemljama Europske unije pokazuje kako smo po cijenama u donjem domu – stanovnici samo pet zemalja plaćaju jeftinije gorivo od nas.

Najjeftiniji benzin ima Malta u kojoj litra stoji 1,34 eura, a litra eurodizela u njoj je 1,20 eura. Slijede Bugarska s cijenom od 1,33 eura po litri benzinai 1,37 eura po litri dizela, zatim Cipar (litra benzina je 1,37 eura, a dizela 1,50 eura), Rumunjska u kojoj je benzin 1,44 eura, a dizel 1,52 eura i Slovenija s cijenom od 1,45 eura po litri benzina. Litva ima identičnu cijenu kao Hrvatska – 1,49 eura za litru benzina, ali je tamo dizel osjetno skuplji, čak 1,62 eura.

Dvadeset zemalja EU-a plaća skuplje gorivo od Hrvatske, a najviše građani Danske gdje je litra benzina okruglo 2 eura, a litra dizela 1,74 eura.

Slijede Nizozemska (1,98 €), Grčka (1,90 €), Francuska (1,86 €), Italija (1,86 €), Njemačka (1,82 €), Finska (1,76 €), Portugal (1,72 €), Irska (1,71 €), Belgija (1,68 €), Estonija (1,68 €), Latvija (1,65 €), Švedska (1,64 €), Slovačka (1,62 €), Španjolska (1,60 €), Austrija (1,59 €), Mađarska (1,57 €), Luksemburg (1,55 €), Češka (1,50 €) i Poljska (1,50 €).

Naravno, pritom treba uzeti u obzir i iznos prosječnih plaća u promatranim država. U Hrvatskoj ona iznosi 1.208 eura, pa prosječni Hrvat od svoje plaće može kupiti 810 litara benzina. U Danskoj koja ima najskuplje gorivo prosječna plaća je oko 4.200 eura nakon plaćanja svih poreza i od nje je moguće kupiti čak 2.100 litara benzina ili 2.413 litara dizela.

Rast cijena

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, nadoknadivši gubitke od prethodnoga tjedna, jer trgovci očekuju da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici zadržati ograničenja proizvodnje i u idućem tromjesečju.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,4 posto, na 83,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 posto, na 79,97 dolara.

Tijekom tjedna cijene su se kretale u uskom rasponu, a značajnije su porasle, oko 2 posto, tek u petak.

Podršku im pružaju geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, kao i procjene da će OPEC i saveznici tog kartela zadržati ograničenu proizvodnju i u drugom tromjesečju. Odluka bi trebala biti donesena ovoga tjedan.

Bez promjena

Potporu cijenama pruža i procjena trgovaca da Saudijska Arabija u travnju neće značajnije mijenjati cijene nafte koju prodaje azijskim kupcima.

S druge strane, značajniji rast cijena sprječava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a time i potražnje za naftom.

Kako se inflacija u SAD-u i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina američke središnje banke od 2 posto, čelnici Feda poručuju da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata.

A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.

Tim više što ni Europska središnja banka vjerojatno neće žuriti sa smanjenjem kamata, pa se ne očekuje ni rast potražnje u Europi. Osim toga, kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 8, a na američkom više od 10 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.