Evidentirano oko 300.000 oboljelih od kronične bubrežne bolesti, mnogi ni ne znaju da je imaju

Svjetski dan bubrega obilježit će se u četvrtak javnozdravstevnom akcijom na Cvjetnom trgu u Zagrebu s ciljem podizanja svijesti o kroničnoj bubrežnoj bolesti (KBB) od koje u Hrvatskoj boluje oko 300.000 osoba.

Kronična bubrežna bolest nema simptoma, ne boli i dugo može ostati neprepoznata. Stoga će se ovogodišnje obilježavanje fokusirati na važnost rane dijagnoze i prevencije KBB-a, s naglaskom na jednak pristup kvalitetnoj skrbi za sve pacijente, navode organizatori Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora i Grad Zagreb.

Vodeći su uzroci bubrežne bolesti dijabetes i povišeni arterijski tlak. Porast učestalosti KBB-a objašnjava se starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, nereguliranom hipertenzijom i pretilošću, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.

Na Cvjetnom trgu od 10,30 sati građani će moći obaviti besplatne zdravstvene preglede, uključujući mjerenje tlaka i šećera u krvi, ključnih faktora za otkrivanje kronične bubrežne bolesti u ranoj fazi.

Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost.

Stručnjaci upozoravaju da oboljeli može izgubiti i do 90 posto bubrežne funkcije prije nego što osjeti bilo kakav simptom.  Znakovi uznapredovalog KBB-a uključuju otečene gležnjeve, umor, teškoće koncentracije, smanjen tek, krv u mokraći i pjenušavi urin.

Jelaković: Tek šest posto bolesnika zna da ima bolest

“Malo se zna kako je izostanak prevencije i loše liječenje ranih stadija kronične bubrežne bolesti, kada je još uvijek moguće usporiti klinički tijek, a ponekad sada čak ovim novim lijekovima i vratiti malo kotač vremena, nekoliko puta skuplje od liječenja dijalizom i transplantacijom koje se ubrajaju u najskuplje metode liječenja suvremene medicine”, kaže predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju Bojan Jelaković .

“Zdravstvena pismenost o kroničnoj bubrežnoj bolesti najniža je kada se usporedi s bilo kojom drugom kroničnom nezaraznom bolesti. Prema rezultatima EHUH 2 studije kroničnu bubrežnu bolest u Hrvatskoj ima oko 12 posto odrasloga stanovništva, a od njih tek 6 posto zna da ima tu devastirajuću bolest”.

Jelaković ističe kao je u Hrvatskoj u ovom trenutku oko 200.000 ljudi koji imaju nekoliko puta veći rizik od infarkta srca ili moždanoga udara, zbog kronične bubrežne bolesti.

Ističe kako je na inicijativu Hrvatske lige za hipertenziju i Hrvatskoga društva za bubreg započet rad na osnivanju registra kronične bubrežne bolestipod okriljem Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva.

“Kronična bubrežna bolest može se vrlo jednostavno dijagnosticirati. Samo na temelju procjene glomerularne filtracije i određivanja albuminurije u jednom uzorku urina moguće je vidjeti ima li netko kroničnu bubrežnu bolest i u kojem je stadiju te bolesti.

Osobama koje imaju povećan kardiovaskularni i bubrežni rizik moguće je  odrediti albuminuriju, i to već od razine primarne zdravstvene zaštite.  S time se Hrvatska izdvaja i treba biti ponosna, a svi, to znači zdravstveni radnici i građani, ne bi smjeli to zanemariti i prokockati vrijeme”, kaže Jelaković.