EU sredstvima približit ćemo se standardu najrazvijenijih zemalja

Osim reorganizacije sustava, novog ministra regionalnoga razvoja i EU fondova, Šimu Erlića, čeka velik posao na povlačenju sredstava koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje, ali i ugovaranje čak devet milijardi eura nove financijske perspektive. Bivši pročelnik EU fondova Grada Zadra i državni tajnik u mandatu ministrice Nataše Tramiščak europskim fondovima bavi se već 15 godina te vjeruje kako će uspostaviti mehanizme apsorpcije EU novca kojima će omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske.

Što je trenutno najvažnije u eurofondovskoj politici Hrvatske, treba li tu nešto mijenjati u odnosu na dosadašnju praksu?

– U ovom trenutku dva su ključna cilja pred nama. Prvo, završetak postojeće financijske perspektive 2014.-2020. i realizacija svih EU sredstava koji se moraju realizirati do kraja 2023. godine. Tu smo na dobrom putu i u posljednjih šest godina Vlada je napravila veliki posao da bi danas bili na 80 posto isplaćenih sredstava od ukupno dostupne omotnice sredstava. Možemo to zahvaliti svim stručnim ljudima koji rade u sustavu provedbe EU fondova, te svim korisnicima fondova koji provode svoje projekte diljem Hrvatske, naravno i Vladi i svim mojim prethodnicima koji su na tome radili.

Međutim, izazov je realizirati sva preostala sredstva stavljena na raspolaganje, jer cijeli sustav mora to napraviti do kraja godine, nakon čega ta sredstva pravdamo prema Europskoj komisiji. Cilj je da sva sredstva koja su Hratskoj stavljena na raspolaganje iskoristimo te na najupješniji način zaključimo našu prvu punu financijsku perspektivu u Europskoj uniji.

Ulaganja u inovativnije gospodarstvo

Što je s novom financijskom perspektivom, kako tu Hrvatska stoji?

To nam je drugi važan cilj. Paralelno moramo brzim tempom pripremiti sve kapacitete i organizirati sustav za provedbu nove financijske perspektive Europske unije za razdoblje 2021.-2027. Ispred nas je 9 milijardi eura koja su nam stavljena na raspolaganje kroz Sporazumo partnerstvu i naša je zadaća ta sredstva što prije usmjeriti prema svim krajevima Hrvatske kako bismo kroz njih omogućili novi investicijski ciklus koji će potaknuti održivi rast i razvoj.

Ispred Hrvatske je nikad više dostupnih EU sredstava kroz različite instrumente te možemo kazati kako je to prilika generacije i kako će nam ta sredstva pomoći da se približimo prosjeku onih najrazvijenijih zemalja članica EU, ali i da napravimo iskorake u nizu područja poput ulaganja u inovativnije gospodarstvo i digitalizaciju društva, zatim većeg udjela ulaganja u područje zelenih politika, održivije vidove prometa, te ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu. Poseban fokus stavit ćemo na područja koja zaostaju u razvoju, a to su područja s razvojnim sprecifičnostima, poput brdsko planinskih, potpomognutih područja i otoka. Ali isto tako očekuju nas velika ulaganja u gradove.

Što će Hrvatskoj konkretno donijeti ta velika ulaganja?

– Očekujemo da ćemo sa svim ovim sredstvima, novim instrumentima te pametnim usmjeravanjem EU fondova prema onim područjima koja ih najviše trebaju, napraviti željene iskorake i u ovom desetljeću koje je pred nama napraviti željenu zelenu i digitalnu tranziciju i približiti se standardu onih najrazvijenijih zemalja članica EU.

U sustavu radi 2000 ljudi

Kako namjeravate popraviti situaciju s povačenjem sredstava jer evidentno je da možemo povući više novca?

– Da bi sustav EU fondova bio učinkovit i da bi u ovome uspjeli, moramo prije svega raditi na unaprijeđenju pravila i procedura za provedbu fondova EU, učiniti ih jednostavnijijma i sa što manje koraka. To je kontinuiran proces koji se ne može riješiti jednim aktom, nego je potrebno dobro poznavati procedure i usklađivati ih kontinuirano u procesu izgradnje sustava.

Često se govori da sustav EU fondova treba jačati, da nema dovoljno kapaciteta za provedbu projekata. Što, osim promjene procedura, tu još možete napraviti?

– Moramo pronaći načine za daljnje jačanje kapaciteta ljudi u sustavu EU fondova, to je ključno. Imamo plan što je potrebno tu raditi. Trenutno u sustavu radi oko 2000 ljudi, a sredstava na raspolaganju sada imamo puno više nego u prošlom financijskom razdoblju. Dakle, moramo kroz reorganizacije i edukacije ljudi unutar sustava državne uprave povećati broj onih koji su kvalificirani sa znanjima iz EU fondova. To je onda najveći doprinos ubrzavanju procesa provedbe fondova, odnosno skraćivanja vremena potrebnog da se fondovi preliju sa nacionalne razine prema korisnicima i njihovim projektima na terenu.

Imamo puno više iskustva

Može li se to napraviti u neko dogledno vrijeme, s tako velikim i kompleksnim sustavima?

– Sutav fondova jest kompleksan, i često se na razini EU od država članica može čuti kako ga je potrebno pojednostavljivati. Ali, mi danas imamo puno više iskustva nego prije 10 godina, i razvili smo dosta svoja znanja o ovim poslovima, te smo podigli kapacitet brojnih tijela u sutavu. Ono što je sad dodatno potrebno je da ta tijela, konkretno ministarstva, agencije, i druga tijela funkcioniraju koordinirano u provedbiu dostupnih fondova i da se jača uloga Ministarstva regionalnoga razvoja kao tijela koje je odgovorno za učinkovitu provedbu fondova.

Hoćete li u svom mandatu uvesti neke nove smjernice u lokalnoj politici povlačenja novca? Svojedobno ste rekli da imate dobre instrumente, primjerice, za otoke koji već godinama pate zbog depopulacije?

– Novim pristupom u politici regionalnoga razvoja kroz fondove EU uskoro ćemo predstaviti financijske instrumente koji će ciljano biti usmjereni prema područjima kao što su otoci, brdsko planinska i potpomognuta područja. Raduje me činjenica da ćemo po prvi puta napraviti i EU instrument za otoke, koji će kroz različite vidove ulaganja pomoći županijama i otočnim partnerstvima da bolje planiraju i provode politike razvoja otoka. Dobiti će instrument za ulaganje u održive i zelene otoke, kroz koje će moći ulagati u društvenu infrastrukturu, energetsku učinkovitost, plava infrastruktura, prevencije rizika od klimatskih promjena, te kulturna baština i druge aktivnosti.

Na 70 posto prosjeka EU BDP-a

U Zadru ste ispekli zanat s EU fondovima te je Zadar postao primjer grada koji je već godinama u vrhu po povlačenju EU sredstava. Što se može učiniti da i drugi gradovi postanu tako uspješni?

– Niz je gradova koji su se pokazali uspješni u prošloj financijskoj perspektivi i ono što mogu kazati kao zaključak zašto su neki gradovi i sredine bolji od drugih jest to što su imali jasnu strategiju, pripremljene projekte i prije svega obučene timove ljudi sa znanjima za pripremu i provedbu EU fondova. Oni koji su prije krenuli sa time, više su napravili, i to je pokazatelj da takve prakse moramo primjenjivati na što većem broju gradova ali i sustavu EU fondova općenito.

Dobili ste podršku premijera Plenkovića jer ste bili u timu koji je u financijskom okviru 2021.-27. Hrvatskoj osigurao devet milijardi eura, no što možemo očekivati kao rezultat tih ulaganja u idućoj perspektivi?

– Smatram da su ova sredstva prilika naše generacije i da ćemo se uz pomoć njih razviti u moderno društvo koje će se približiti standardu najrazvijenijih zemalja članica EU. Već sada smo na tom putu jer smo prije 10 godina bili na 60 posto prosjeka EU BDP-a, a danas smo na 70 posto toga prosjeka, što znači da hvatamo razvojni korak za najrazvijenijima te da u sljedećem desetljeću imamo priliku napraviti još više.

Tu se ne radi samo o rastu, nego o tome da pametnim usmjeravanjem EU fondova u sve one krajeve Hrvatske koji imaju neiskorišten razvojni potencijal potaknemo i s njima ostvarimo željeni napredak. Jer u tim područjima je najveći potencijal rasta, i kad njih angažiramo, onda ćemo osigurati balansirani razvoj različitih krajeva Hrvatske.

Kriterij pravednosti i uključivosti

Mnogim krajevima Hrvatske europska sredstva su jedina mogućnost osiguranja najosnovnijih stvari poput vrtića, sportskih dvorana i ostalog. Kako planirate usmjeriti se na ta područja?

– Sukladno programu Vlade, nastavit ćemo provoditi program ulaganja s ciljem razvoja svih krajeva Hrvatske, prije svega tu mislim na Slavoniju, Branju i Srijem, Liku, Banovinu, Dalmatinsku zagoru, otoke te ostala područja sa razvojnim specifičnostima. To su područja koja, uz ova velika dostupna EU sredstva, trebaju dodatna proračunska i nacionalna sredstva za svoje godišnje infrastrukturne i društvene potrebe. Posebno prilagođeni programi sukladno potrebama onih manjih i nerazvijenih krajeva. To su manja ulaganja ali s velikim značajem za ta područja. Pri razvoju svih ovih programa vodit ćemo računa da svi budu uključeni te da nitko od njih nije ostavljen po strani. Dakle, kriterij pravednosti i uključivosti je izrazito bitan u ovom kontektsu.

Na kojim je područjima Hrvatska dosad bila najuspješnija, odnosno za što smo povukli najviše EU sredstava?

– Fondove Europske unije u uspješnost u povlačenju ne bih sveo na iznose jer jedan Pelješki most i željeznica koji koštaju najviše ne znače da je taj sektor najupješniji. Oni jesu iznosima iskoristili najviše sredstava, ali bih prije svega volio dati svoj kut gledanja, a taj je da smo uspješni onoliko koliko su naši građani zadovoljni iskorištenošću sredstava fondova. Ukoliko oni vide razliku u svojem mjestu te ukoliko ulaganja fondova Europske unije imaju utjecaja na njihov život, onda bih rekao da je upravo to ulaganje najuspješnije. Takvih primjera projekata imamo jako puno, od projekta Zaželi koji direktno utječe na tisuće naših građana, do izgradnje vrtića, opremanje škola, izgradnje inkubatora, cesta, rasvjete, električnih autobusa koji povezuju prigradska mjesta i olakšavaju mobilnost naših građana. To je razlika koja se mjeri i to je mjera za uspješnost fondova. I zato smatram da su najuspješniji oni koji su sredstva fondova Europske unije uložili u poboljšanje života naših građana.