Državne obveznice moguće je kupovati već od iduće srijede. Analizirali smo je li to pametno učiniti

Foto: Igor Kralj/Pixsell

Kamata na narodnu obveznicu bit će najmanje tri posto, što znači da će građanin koji, primjerice, za tisuću eura kupi tisuću obveznica, jer će nominalni iznos jedne obveznice biti jedan euro, u dvije godine na kamatama zaraditi najmanje 60 eura. To je zarada koju trenutno ne može dobiti ni u jednoj banci, jer banke u prosjeku nude kamate od 0,3 posto. Sve i da građani mogu u dvije godine na tisuću eura u banci dobiti kamatu od tri posto, odnosno 60 eura, na kraju njihova zarada ne bi bila tolika jer bi morali platiti šest eura poreza na dohodak koji se plaća na prihod od kamata na štednju. Uz to bi na tih šest eura, primjerice u Rijeci, platili 0,78 eura prireza, što znači da bi od 60 eura zarade od kamata na štednju, državi morali dati 6,78 eura.

Zamke prodaje

Kad je u pitanju državna, ali i sve ostale vrste obveznica, građani ne plaćaju porez na prihod od kamata i to je sigurno jedna od prednosti ulaganja u državne obveznice. Ako netko u obveznicu uloži deset tisuća eura, to znači najmanje 600 eura kamata u dvije godine, ali i izbjegavanje plaćanja 67,8 eura poreza na prihod od kamata, koliko bi to bilo u slučaju da je novac oročen u banci uz kamatu koju će ponuditi država. Tako se kupnja obveznica čini isplativijom što je iznos ulaganja veći, pa među onima koji imaju uštede od nekoliko desetaka ili stotina tisuća eura, treba tražiti i buduće ulagače u državne obveznice.

Zarada od kamata možda ne podliježe oporezivanju, ali ako građani prodaju obveznicu prije njezinog dospijeća i na tome nešto zarade, onda će morati platiti porez. Primjerice ako tisuću obveznica, koje su nominalno platili tisuću eura, u nekom trenutku na burzi prodaju za tisuću i 20 eura, onda to znači da su ostvarili 20 eura prihoda od kapitalnih ulaganja i na tih 20 eura će platiti porez na dohodak od deset posto i prirez tom porezu, ako se on plaća u njihovom gradu ili općini.

Bankari uvjereni da će država proći lošije

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge banaka, uvjeren je pak da je država ta koja će u ovoj priči proći lošije te da časti građane kamatom iznad tržišne. On očekuje da će kamata koju će država plaćati građanima biti veća od tri posto, odnosno da će stanovništvu država platiti kamatu od 3,6 posto, dok će institucionalni investitori ipak imati 10 do 20 baznih bodova manju kamatu, odnosno od 3,30 do 3,40 posto. Uspoređujući to s njemačkom obveznicom, ali i obveznicom Portugala koji ima kreditni rejting sličan hrvatskom, Stojić zaključuje da će Hrvatska za ovu obveznicu platiti nepotrebno velik trošak kamata.

– Čak i ako uzmemo u obzir uobičajenu premiju na novo izdanje, Ministarstvo financija će i dalje platiti oko 0,50 postotnih bodova previše. To je pak 10-ak milijuna eura veći trošak kamata za proračun tijekom dvije godine, pod pretpostavkom ukupnog izdanja od milijardu eura, ističe Stojić u svojoj analizi. Upozorava i da je sporan utjecaj ove operacije na rast kamata na depozite u bankama, što bi kroz poskupljenje izvora financiranja imalo »domino« efekt na kamatne stope na nova zaduženja građana i kompanija.

Porezni tretman za one koji su obveznici poreza na dobit, odnosno za tvrtke, nešto je drukčiji i oni će platiti porez na dobit koju ostvare na kamatama i to u iznosu od deset ili 18 posto, ovisno o razini prihoda.

No, u Dokumentu ponude obveznica Ministarstvo financija upozorava na to da su porezni zakoni podložni promjenama, što može negativno utjecati na cijenu obveznice. Iako doista ništa ne upućuje na to da će u sljedeće dvije godine država promijeniti porezni tretman koji se tiče ulaganja u obveznice, zanimljivo je da Ministarstvo u svom dokumentu navodi taj, kao i 12 ostalih rizika koji dolaze s ulaganjem u obveznice. Upozoravaju oni građane doista i na najsitnije rizike, pa bi bilo dobro da taj Dokument svi prouče prije nego se odluče uložiti u obveznicu. Uz to, bilo bi zgodno da tako detaljno i razumljivo i banke navode rizike povezane s proizvodima koje oni nude.

Važna upozorenja

Uz napomenu da je ulaganje u obveznicu rizičnije ako se prije dospijeća građani odluče na njezinu prodaju na burzi, jer cijena može biti u nekom trenutku i niža od nominalne, Ministarstvo upozorava potencijalne ulagače da moraju razmisliti i o tome da izdavatelj, odnosno država, možda neće moći isplatiti obveznicu ili kamatu, iako se to zapravo nikada nije dogodilo, te građanima objašnjava da je zastara za potraživanje glavnice pet godina, a za kamate tri godine.

Upozorava Ministarstvo i na rizik od inflacije, pa ističu da rast inflacije izravno uzrokuje pad realnog prinosa od ulaganja u obveznice, no toga su vjerojatno svjesni svi građani s obzirom na to da ne postoji ulaganje koje bi pokrilo lanjsku inflaciju od 10,8 posto. Brojni su se građani prije petnaestak godina zaduživali kako bi kupili dionice Ine i HT-a u javnoj ponudi i neki su uspjeli na tome i zaraditi, ali dio njih je izgubio jer im zarada na dionice nije nadoknadila trošak zaduženja, pa Ministarstvo upozorava one koji bi pomislili na pozajmljivanje novca za kupnju obveznica da o tome dobro razmisle, da sagledaju vlastitu poziciju i vide hoće li moći platiti kamate ili glavnicu. Iako je malo vjerojatno da će se netko zadužiti za kupnju obveznice kako bi postao kreditor države, Ministarstvo je istaknulo i taj rizik.

#državne obveznice