DHMZ se pohvalio da su meteorološkim mjerenjima pokrili čitavu Hrvatsku, uložen je golem novac

Završetkom projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u Hrvatskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) meteorološkim mjerenjima pokriven je cijeli teritorij Hrvatske, što će pridonijeti smanjenju štete od elementarnih nepogoda, izvijestio je u utorak DHMZ..

Procijenjene vrijednosti više od 45 milijuna eura projekt je s 85 posto sufinancirala Europska unija, dok je Hrvatska svoj doprinos dala putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrivši 15 posto vrijednosti projekta.

Mjerenja na preko 400 lokacija

Kako se ističe u priopćenju, tim projektom Hrvatska je postigla veliki iskorak, pa je sada meteorološkim mjerenjima na preko 400 lokacija pokriven cjelokupni kopneni i morski teritorij Hrvatske, što će pridonijeti smanjenju buduće štete od elementarnih nepogoda ili temperaturnih ekstrema.

“Riječ je o važnom alatu čija je svrha praćenje dnevnog stanja vremena i vremenske prognoze, a time i unaprjeđenje sustava upozorenja na prirodne nepogode i katastrofe, rekao je sad već bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović koji je u međuvremenu smijenjen zbog afere Mreža.

“Imajući na umu da su klimatske promjene sve izraženije tijekom cijele godine, moramo biti spremni na prilagodbu, a upravo uspostava ovakvog suvremenog sustava omogućit će nam da znamo što se događa te ćemo biti u mogućnosti bolje i preciznije predvidjeti nepogode”, dodao je.

Šest radara i pet plutača

Glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek rekla je da je projekt stavio Hrvatsku u vrh europske i svjetske meteorologije – pustit će se u rad 400 prizemnih meteoroloških postaja, šest radara i pet meteorološko-oceanografskih plutača, a uskoro kreće i Centralna integracijska platforma na kojoj će biti objedinjeni svi podaci vezani za taj sustav.

Ravnateljica Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Sofia Alves, ustvrdila je kako je METMONIC strateški važan projekt za cijelu Europsku uniju čije su se članice obvezale provesti klimatske promjene i smanjiti emisije za 55 posto do 2030., kao i preuzeti klimatsku kontrolu do 2050.

“Potrebno je dekarbonizirati ekonomije jer svjedočimo razornim klimatskim događajima koje je važno nadzirati. Ekstremne klimatske promjene poput poplava, požara i potresa sve su učestalije stoga je strateški cilj provesti što više projekata poput ovog“, istaknula je.

Kontinuirano praćenje

Načelnica Sektora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Aleksandra Čilić rekla je da projekt pruža mogućnost kontinuiranog praćenja kvalitete zraka, vremena, klime, kao i izdavanja pravovremenih upozorenja za opasne vremenske neprilike.

Voditelj projekta Stjepan Ivatek-Šahdan kazao je da je cilj bio osigurati slijediv, reprezentativan, pouzdan i pravovremen podatak o stanju atmosfere i mora Hrvatske, neophodan za kontinuirano praćenje vremena i klime te za ostvarivanje meteorološke podrške procesima prilagodbe na klimatske promjene i ublažavanja njihovih posljedica.