Premijer Plenković je istaknuo da je to veliki projekt te su projekti poput aglomeracija obilježili prvih 12 godina našega članstva u Europskoj uniji.


Ta zaista izdašna sredstva, dodao je, gdje kombiniramo i europske izvore i nacionalna sredstva možda jesu otišla pod zemlju pa ih ljudi malo manje vide i doživljavaju i to je situacija kada se radi, onda iritira, a kada se završi, onda se ne vidi, što je idealno za politički marketing kada je riječ o vodno-komunalnom gospodarstvu i ulaganju.




“Međutim, bitno je za naše sugrađane i zato mi je drago da je upravo i na Hvaru i ovaj projekt vrijedan za sada 77 milijun eura, ali i kasnije faze koje će uključiti ona mjesta koja nisu bila uključena u prvoj fazi, što oko Stroga Grada i Jelse, a što oko istočnog dijela Hvara i na taj način će taj komunalni standard podignuti i otpornost i sanitarnu sigurnost, kao i turističku održivost otoka”, poručio je na predstavljanju projekta aglomeracija Jelsa–Vrboska i Stari Grad.


Brojne investicije


Naglasio je da je posebno važno da je taj projekt dio šire strategije i vizije razvoja hrvatskih otoka koji za Hrvatsku imaju višestruko značenje – identitetsko, gospodarsko, turističko i demografsko.


“Na otocima živi svaki 30. građanin Hrvatske, a ostvaruje se svako četvrto turističko noćenje, što govori o udjelu hrvatskih otoka u rastu BDP-a, turizma i gospodarstva. Zato je jedino logično i pravedno da komunalna infrastruktura prati tako istaknuti položaj otoka u hrvatskom turizmu”, poručio je Plenković.


Napomenuo je da investicije nisu samo na Hvaru, ima ih i na Braču, Visu, Korčuli, Rabu, Lošinju, Dugom Otoku i drugim otocima diljem obale, a sve skupa su, kaže, u devet godina mandata uložili više od 230 milijuna eura u otoke samo kada je riječ o vodno-komunalnom gospodarstvu.


Nacrt novog Zakona o otocima


“Kada tome pridodamo da smo na sjednici Vlade ovdje u Hvaru 2018. usvojili Zakon o otocima, koji je unaprijedio politiku države prema ravnomjernom regionalnom razvoju na hrvatskim otocima, da ćemo danas na sastanku Vijeća za održivo upravljanje turizmom predstaviti nacrt novog Zakona o otocima koji će biti još bolji i kvalitetniji, onda na određeni način Hvar postaje referentan kada je riječ o prekretničkim trenucima osmišljavanja i predstavljanja politika prema otocima”, ocijenio je.


Vodna infrastruktura, napominje, jedno je od ključnih pitanja i velika su očekivanja stanovništva kako će se pronaći sredstva, kako će se sve skupa organizirati i povezati, a onda su rezultati vidljivi.


“Na Hvaru je to 125 kilometara nove i obnovljene mreže, 2800 kućnih priključaka, dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Starigradu i Jelsi, podvodni ispusti s uporabnim dozvolama, postotak priključenosti u Jelsi 96 posto, kao i u Vrboskoj, 95 posto u Starigradu, uključenost stanovnika Hvara na javnu vodoopskrbu 96 posto, isto kao i na Braču”, precizirao je.