Damir Kajin o brisanju granice: Prvi dan 2023. godine mora biti početak puta u bolji život

U izvješću usvojenom s 534 glasa za, 53 protiv i 25 suzdržanih, Europski parlament odobrio je da Hrvatska postane punopravna članica šengenskog područja. Vijeće je 9. prosinca 2021. potvrdilo da je Hrvatska ispunila sve potrebne uvjete za potpunu primjenu šengenskih pravila. Temeljem te odluke, koja je prošla u relativnoj tišini jer je Hrvatska istog toga dana senzacionalnom pobjedom protiv Brazila ušla u polufinale Svjetskog nogometnog prvenstva što je izazvalo opću euforiju, ukidaju se 73 granična prijelaza na granicama sa Slovenijom, njih 57, i Mađarskom. Silno je to priznanje za političko-sigurnosnu odgovornost Hrvatske jer da bi se do toga došlo, trebalo je proći rigorozni evaluacijski proces. S druge strane, kao da nedovoljno shvaćamo što to uistinu sada Hrvatsku čeka, kao da nismo u stanju prihvatiti da nam se u moru problema događa nešto istinski povijesno veliko i značajno, nešto što donosi – dobro.

Povijesni događaj

Ipak u tom popriličnom sivilu nihilizma, ima i razlika. Jedna od njih su prostor i ljudi koji žive na teritoriju Grada Buzeta za koje se može ustvrditi kako im ulazak u šengenski prostor izaziva radost, ne možda onoliku kao nakon pobjede nad Brazilom, ali svakako donosi veliki val optimizma koji bi se prije svega trebao preliti na gospodarske aktivnosti, pomoći stvaranju ljepšeg, lakšeg i bogatijeg života građana. Što o svemu misli Damir Kajin, gradonačelnik Buzeta.

– Da, susret Hrvatske i Brazila je doista bio spektakularan. Mi nismo svjesni koji je to medijski društveni kapital. Pojam Hrvatska je od početka studenoga »guglan« 37 milijardi puta. Tko to može platit’! Svi proračuni turističkih zajednica bili bi premali. Na to se sada nadovezuje i Schengen te uvođenje eura. Golemi tehnički posao oko Schengena odradio je ministar Davor Božinović, još značajniji, onaj politički, premijer Andrej Plenković. On je naime samo 15 dana prije odluke još »lomio« nekoliko EU zemalja. Iznimno je značajno i to što se šalje i dodatna politička poruka – na Bregani će u ponoć 31. prosinca uz premijera Plenkovića biti i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen te novoizabrana predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, kojoj će to ujedno biti prvi službeni posjet nekoj stranoj zemlji. Istina, ako se nešto ne promijeni u zadnji čas, sa susreta će izostati – predsjednik Zoran Milanović. Za Istru je Schengen uistinu prvorazredni povijesni događaj.

Industrijski grad

Buzet i Kopar su nakon Drugog svjetskog rata, kad je procesom industrijalizacije do tada dominantno poljoprivredna Buzeština demografski devastirana te je s 18 pala na današnjih 7 tisuća stanovnika, iznimno povezani. Iste su obitelji raseljene na nekoliko adresa, slovenskih, hrvatskih, talijanskih. Schengen bi i u tom smislu trebao biti poticaj novom povezivanju. Koliko će on utjecati na investicije usmjerene prema Buzetu?

– Sve će se od 1. siječnja ubrzati, dinamizirati, posebno transport i turizam. Benefiti su golemi. Jedan od razloga zaostajanja Buzeta, jer mi nemamo mora, je pogranični režim. Točno je i to da je jedna brojna kolonija Buzećana nastanjena u Kopru. Uostalom, govorimo sličnim dijalektom, imamo isti pogled na svijet, od Kopra i Trsta udaljeni smo malo više od pola sata vožnje. Očekujemo i da nam dopuste da granicu nesmetano prolaze kamioni. Buzet će se zahvaljujući i investicijama Vlade i županije, a pogotovo privatnog kapitala krenuti silno otvarati pa i zbog toga što ima još jednu zanimljivu specifičnost: zadnji je istarski industrijski grad! To je dakako pozitivno, ali ne i po pitanju radne snage. U ovom trenutku imamo najmanje 450 radnika iz Turkmenistana, Uzbekistana, Nepala te Indije, odnosno njih 130 iz Ukrajine. Nakon ulaska u Schengen našem gospodarstvu mogao bi se dogoditi veliki odljev stranih radnika. U Cimosu od 650 radnika, njih 60 posto su stranci. Slično je i s graditeljstvom. Od 1. siječnja oni će iz Buzeta slobodno put zapadne Europe. To može biti problem koji moramo strateški rješavati, primjerice gradnjom posebnog privremenog naselja za njih. Plaće su im, uz brojne dodatne benefite, primjerice u prehrani, oko osam tisuća kuna. Omogućimo li im i povoljno stanovanje, razloga za odlazak u Njemačku možda neće ni biti. Ostanemo li bez te radne snage, upitan je opstanak industrije kao i priljev proračunskih sredstava. Moramo tako jer poslove naših otaca i majki neće raditi naša djeca. I nije to problem samo plaća – problem je to i školstva i odgoja i društvene svijesti.

Što će se događati u večernjim satima, 31. prosinca 2022. na 1. siječnja 2023. godine, u noći brisanja granica i uvođenja eura? Saznajemo, sprema se kulturno-zabavni program koji neki simbolički povezuju s onim kad se rušio Berlinski zid!

– Dobro, usporedba s Berlinskim zidom je pretjerivanje, ali ova žilet-žica koja nas okružuje, sada ću ja pretjerati, podsjeća me na neki logor. I ona će se ukloniti, što nas raduje, dok ćemo 31. prosinca organizirati ispraćaj Stare godine i Shengena. Mi ćemo se pridružiti Slovencima, oni nama.