Foto: Arhiva ZL
Više od četiri petine građana podržava uspostavu područja bez lova, ribolova, sječe šuma, a više od polovice smatra kako je očuvana priroda najveća vrijednost Hrvatske, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja o zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj. Istraživanje organiziralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), a provela agencija Hendal na uzorku od 800 ispitanika iz cijele države, a po završetku MINGOR-ove kampanje „Poslušaj glas prirode“.
Cilj te kampanje bio je osvijestiti javnost o važnosti zaštite prirode i informirati je o sustavu njene zaštite u Hrvatskoj u sklopu projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“. Isto istraživanje Ministarstvo je proveo i prošle godine, prije početka spomenute kampanje.
Ovogodišnje istraživanje je pokazalo da 81,3 posto ispitanika podržava uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa, a da to ne bi podržalo tek njih 6,4 posto. U odnosu na istraživanje iz 2022., smanjio se udio osoba koje ne podržavaju uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa.
Zaštita prirode prilika je za gospodarski rast
Više od polovice ispitanika (52,7 posto) smatra kako je očuvana priroda najveća vrijednost Hrvatske. U skladu s tim, najveći udio (65,4 posto) ih smatra kako je zaštita prirode prilika za gospodarski rast. Samo 13, 6 posto ispitanika tu zaštitu vidi kao kočnicu ili smatra da ne utječe na gospodarski rast (15,1 posto).
Najveći udio ispitanika (51,7 posto) smatra da je oštećenje ili uništavanje prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 prihvatljivo samo ako je riječ o projektima od velikog javnog interesa i to uz cjelokupnu nadoknadu štete.
Da bi takvo uništavanje i oštećivanje prirode trebalo biti u potpunosti zabranjeno smatra 37 posto ispitanika, dok ih manje od šest posto smatra kako su takve aktivnosti prihvatljive jer gospodarski razvoj ima prednost.
Građani prepoznaju faktore koji uništavaju bioraznolikost
U odnosu na prvi val istraživanja, smanjio se udio onih koji smatraju da je oštećenje ili uništavanje zaštićenih područja radi gospodarskog razvoja prihvatljivo. Istraživanje MINGOR-a obrađivalo je četiri glavne teme – stavovi prema zaštiti prirode, osobna odgovornost, zaštita prirode i gospodarstvo te ekološka mreža Natura 2000.
Značajan porast upoznatosti ispitanika s pojmom „bioraznolikost“ te njegovim značenjem, jedan od najvažnijih rezultata istraživanja u odnosu na ono provedeno u 2022. godini. Gotovo dvije trećine ispitanika (63,5 posto) čulo je za pojam bioraznolikost te zna što on označava, što je povećanje od gotovo 12 posto u odnosu na lanjsko istraživanje,
Uz bioraznolikost, građani sve bolje prepoznaju i faktore koji je ugrožavaju. Tu se, prije svega, navode: katastrofe koje je uzrokovao čovjek (64,4 posto) prekomjerno korištenje prirodnih resursa, kao što su sječa šuma, prelov ribe, klasična intenzivna poljoprivreda (61,5 posto) onečišćenje zraka, tla i voda (60,8 posto).
Posljedice koje nastaju ovakvim djelovanjem čovjeka također su jasno prepoznate te ih iznimno velik broj građana smatra ozbiljnima, priopćeno je u subotu iz Ministarstva.
najnovije
najčitanije
Style
Neočekivani saveznik
Nova studija otkriva: Konzumacija jaja može pomoći u poboljšanju pamćenja
Hrvatska
Sretne ruke
Netko u Požegi je pogodio SVE! Igra Sve ili Ništa donijela mu je 80.000 eura
Hrvatska
Alphubel
LIČKI SPORTAŠI NE POSUSTAJU: Marijan Butorac osvojio 4.206 metara visok vrh u švicarskim Alpama
Zadar & Županija
Pregled dana
Pet priča koje su obilježile dan – od odlaska dvoje liječnika do kraja Crnog brda
Zadar
blagdan
Kraljica Mira: Biskup Petar Palić predvodi misna slavlja u Zemuniku Donjem i Zadru
Zadar
ODLAZAK
GUBITAK ZA BOLNICU! Zadar ostaje bez liječnika Magdalene i Luke Mataka: Evo gdje sele
Crna Kronika
Naoružani policajci
Duge cijevi pred zadarskom Hitnom: pet policajaca čuvalo zatvorenika
Zadar
NEVJEROJATNI DETALJI
Lokali su danima pa krenuli paliti Zadar i okolicu! ‘Pili su nekoliko dana…’
Hrvatska
Nikolina Bačkonja Filipović
Srpkinja: Zbog slike sina sa šajkačom završila sam na 15 dana u šibenskom zatvoru
Crna Kronika
POLICIJA