Zastupnica socijalista i demokrata (S&D) u dvorani Europskog parlamenta u Zagrebu govorila je o štetnosti pretjerane upotrebe interneta za djecu, a za pozadinu svoje prezentacije izabrala je kadar iz hvaljene serije ‘Adolescence’, priče o dječaku čija uhvaćenost u vrtlog društvenih mreža i vršnjačkog zlostavljanja rezultira ubojstvom tinejdžerke.


Borzan je rekla da je ta serija „pokrenula pozitivne procese” i omogućila lakše donošenje zakona jer je javnost sada na strani donošenja regulacija.




To je pokazala i njezina anketa na 229 hrvatskih roditelja od kojih 96,5 posto smatra da su djeca previše na mobitelima. Čak tri četvrtine njih smatra da sve veći broj djece ne može upisati dijete u prvi razred osnovne škole zbog posljedica pretjeranog korištenja interneta koje rezultira psihičkim, emocionalnim i motoričkim smetnjama. Broj neupisane djece u Hrvatskoj obara rekorde – ove godine nije upisano oko četiri tisuća djece.


„Čini mi se da je situacija zrela za promjene, u smislu shvaćanja da problem postoji” i da se na njega treba što prije reagirati, rekla je Borzan. Oko 91 posto ispitanika njezinog istraživanja smatra da EU treba poduzeti mjere da zaštiti djecu od ovisnosti o internetu.


Unija je već reagirala Aktom o digitalnim uslugama (DSA) koji je zabranio platformama korištenje podataka maloljetnika za oglašavanje i izloženost ilegalnim i štetnim sadržajima, povećavao odgovornost platformi da kontroliraju svoj sadržaj i osnažio roditelje da kontroliraju sadržaj koji njihova djeca gledaju.


EU je već pokrenuo pravne procese protiv velikih platformi poput Mete i X-a, kojima prijeti kazna od šest posto svjetskog prometa, no Borzan naglašava da svi ti procesi traju dugo jer je riječ o „moćnim i velikim igračima”.


Zastupnici Europskog parlamenta smatraju da je taj zakon nedovoljan, pa su započeli pripremu izvješća koje će Europskoj komisiji dati smjernice kako ga upotpuniti, najavila je zastupnica SDP-a.


Oni će tražiti zabranu mehanizama koji stvaraju ovisnost o internetu, poput beskonačnog ‘scrollanja’ i automatskog pokretanja videosnimki. Tražit će i zabranu praćenja maloljetnika na internetu radi oglašavanja, efikasnije provođenje dosadašnjih mjera te ograničavanje oglašavanja ‘influencera’.


Borzan je upozorila da sve te prakse kod djece i maloljetnika stvaraju „vrlo ozbiljne” psihičke poremećaje te da je riječ o velikom problemu.


Zastupnica je naglasila da će EU-u zbog složenosti procesa i velikih interesa iza takvih regulacija trebati vremena da uvede promjene u zakonodavstvo, te da je stoga ključna i uloga roditelja i obrazovnog sustava.


„Mnogi roditelji uopće ne razumiju da je to nešto potpuno krivo” te samo vide da su im djeca mirna te da „nemaju s njima posla”, nastavila je Borzan.


Istaknula je da postoci djece s psihičkim problemima značajno variraju među državama članicama, pa se pokazuje da zemlje koje provode određene programe o kvalitetnoj upotrebi interneta bilježe niže postotke pogođene djece.


„To je još jedan dobar primjer kako ne razmjenjujemo efikasno primjere dobre prakse”, rekla je Borzan, zaključivši da dobar dio tih praksi ne zahtijeva puno da bi se primijenile i u Hrvatskoj.