Bogomdani arheološki lokalitet

U organizaciji Grada Benkovac, Muzeja antičkog stakla Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Benkovac predstavljen je časopis Asseria svezak 6. Časopis su predstavili prof. dr. sc. Robert Matijašić, rekotr Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, prof. dr. sc. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Ana Marija Kurilić, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru i dr. sc. Ivo Fadić, ravnatelj Muzeja antičkog stakla u Zadaru.
Časopis Asseria 6 drugi je broj koji je priređen dvojezično (hrvatski i engleski), a postavljen je na stranice HRČKA – portala znanstvenih časopisa RH-a, a dosadašnjim danom registrirana su 6.664 posjeta, svi brojevi časopisa pripremljeni su i u digitalnom tisku u PDF formatu na CD-ima. U posljednjih šest brojeva časopisa Asserie objavljena su 53 priloga od 28 autora na 1.300 stranica. Izlazak novog, šestog broja časopisa ‘Asseria’ rezultata je obnove arheoloških i konzervatorskih radova na liburnsko-rimskom gradu Aseriji. Izvanredno sačuvana cjelina, s dojmljivim bedemima od velikih blokova, s izvanredno bogatim nalazima koji su pronalaženi već početkom 20. stoljeća, kao i izgledi za daljnja istraživanja samoga grada i njegove okolice ukazuju na to da je riječ o nalazištu i spomeničkom sklopu koji “nije poput ostalih”. Već su prvi rezultati novih istraživanja bili vrijedni, privukavši veći broj stručnjaka koji su se na različite načine uključili u projekt, za koji se odmah moglo naslutiti da bi trebao biti dužega daha. Časopis je zamišljen kao publikacija u kojoj bi se ponajprije objavljivali rezultati terenskih arheoloških istraživanja same Aserije, kao i izvješća o konzervatorskim zahvatima. – istaknuo je Ivo Fadić, ravnatelj Muzeja antičkog stakla, te se zahvalio brojnim zaslužnim ustanovama za tiskanje dosadašnjih brojeva.
Liburnsko-rimski grad
Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru, ističe da od 2003. godine istraživanja liburnsko-rimskog grada Asserie redovito su popraćena izdanjem istoimenog znanstvenog časopisa u kojem su dokumentirani i objelodanjeni rezultati godišnjih arheoloških istraživanja na lokalitetu Asserie. Na 161 stranici Asserie broj 6 objavljeno je 8 priloga i to: 3 izvorna znanstvena članka (prof. dr. sc. Slobodan Čače, prof. dr. sc. Anamarija Kurilić i Marin Ćurković), jedan pregledni članak (dr. sc. Maruizio Buora iz Gradskog muzeja u Udinama), 3 stručna rada (mr. sc. Beirslav Štefanac, Zoran Vasilj i Timka Alihodžić), te jedan članak autorskog dvojca Colnago i Keil o istraživanjuima u sjevernoj Dalmaciji.
Podrobnije o svakome od navedenih članaka u svojim izlaganjima osvrnuli su se predstavljači Robert Matijašić, rektor Sveučilišta u Puli i prof. dr. sc. Anamarija Kurilić.
Šesti broj Asserie obogađen je prilozima Slobodana Čače, Anamarije Kurilić, Maurizia Buora, Marina Ćurkovića, Borislava Štefanca, Zorana Vasilja, A. Colnaga, J. Keila i Timke Alihodžić.
U kratkim crtama nastojat ćemo upoznati naše čitatelje sa sadržajem novog broja.
Rimske ceste i Plinijevi podatci
U prilogu “Aserija, rimske ceste i Plinijevi podatci” autor Slobodan Čače uspoređuje podatke o rimskim cestama duž obale, između Jadera, Salone i Narone, sačuvane u itinerarskim izvorima (Peutingerova karta, Anoninski itinerarij) s onima koje donosi Plinije Stariji. Uz pretpostavku da Plinijevi podaci potječu s Agripine karte, oni bi mogli održavati stanje iz ranog razdoblja Augustove vladavine. Imajući u vidu izvrsnu povezanost Aserije s cestom Jader-Skardona-Salona zaključuje se da je gradnja ove komunikacije morala biti dodatni poticaj brzom razvoju Aserije u ranom Principatu.
U radu „Promišljanja o munificijenciji flamena Božanskog Klaudija u Aseriji” Anamrija Kurilić razmatra se munificijencija L. Kaninija Frontona, flamena Božanskog Klaudija, poznata samo preko jedne epigrafske arhitravne grede pronađene na prostoru foruma Aserije. Kako je istaknuto arhitrav je mogao pripadati jedno manjoj građevini, vrlo vjerojatno hramu, i to prije skromnom prostilnom distilu nego distilu in antis. Taj bi hram trebalo povezati sa štovanjem carskog kulta, i to, možda upravo sa štovanjem Božanskog Klaudija.
Sustavna istraživanja
U svom radu Maruizio Buora obrađuje temu “Nove fibule i metalni ukrasi iz Aserije” koji su pronađeni tijekom sustavnih istraživanja Aserije. Oni su ustanovljeni u grobovima i u njihovoj neposrednoj blizini, uz vanjsku stranu gradskih zidina (sjeveroistočno od Trajanovih vrata), te kraj istočnog novog ulaza u urbano tkivo grada. Fibule i ukrasi predstavljeni u ovom radu obuhvaćeni su vrlo širokim vremenskim rasponom, od 1. st. pos. Krista sve do 6. stoljeća, odnosno možda do 7. stoljeća. Po prvi puta, a nadamo se ne i posljednji u časopisu se javlja i Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac s prilogom egule s pečatom iz Zavičajnog muzeja Benkovac”. U tekstu se obrađuju tegule koje su pronađene na širem benkovačkom području. Tegule su otkrivene na 9 arheoloških lokaliteta. Iz kataloškog i statističkog pregleda proizlazi da većina nalaza potječe iz sjevernojadranskih radionica, i to s područja delte rijeke Pad i Akvileje. U većoj količini zastupljene su i tegule s vojnim pečatima VIII. Legije. Također su nađena i 3 pečata dosada nepoznata na istočnojadranskoj obali.
Suburbana arhitektura
U radu “Stakleni Dilecythos iz Asserije” Berislav Štefanac obrađuje raritetni primjerak staklene „dvojne boce” iz Aserije. Na temelju tipoloških karakteristika i bliskih analogija razmatra se njezino podrijetlo, namjena i kronologija. Skupinu specifičnih recipijenata s tijelom podijeljenim u dvije komore, na temelju nekoliko datiranih komparativnih primjeraka, može se vremenski opredijeliti u razdoblje od 2. pol 1. do konca 3. st. posl. Krista.
Sustavna arheološka istraživanja na Aseriji provode se već 11 godina, a njih prate i konzervatorsko-restauratorski radovi. U 2008. godini oni su izvršeni na dijelu suburbane arhitekture, sjeverno od Trajanovih vrata, na antičkoj cisterni u urbanom tkivu (istočni dio grada) i na prapovijesnom bedemu pred sjevernim kasnorepublikanskim bedemom, ističe Zoran Vasilj u prilogu “Konzervatorsko-restauratorski radovi na Aseriji u 2008. godini”. Isto tako publikacija ‘Asserija 6’ bogata je prilozima “Arheološka istraživanja u Sjevernoj Dalmaciji” čiji su autori A. Colnag i J. Keil, te isprpnom bibliografijom ‘Aserije 5’ autorice Timke Alihodžić.