Biolozi u zdravstvu ljutiti zbog ignoriranja administracije i potpaćenosti

Biolozi u zdravstvu uključeni su u različite visokodiferencirane grane medicine poput citogenetike, imunogenetike, transplantacije, imunologije, tkivnog bankarstva, molekularne dijagnostike i drugih. Priznati su kao zdravstveni radnici, ali im je status neriješen jer nemaju svoju strukovnu komoru, potplaćeni su u odnosu na svoj obrazovni status i nemaju mogućnost specijalističkog usavršavanja. Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) predložilo je stoga Ministarstvu zdravstva da u plan normativnih aktivnosti za 2026.g. uključi i prijedlog Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu koji bi regulirao status ove profesije.

Ministarstvu zdravstva dostavili su i Prijedlog specijalizacija za biologe u zdravstvu iz laboratorijske genetike, kliničke embriologije i HLA tipizacije s kompletnom dokumentacijom tražeći da im se konačno omogući specijalističko usavršavanje. Od resornog ministarstva na ova pitanja već deset godina nemaju odgovora.

Bez specijalizacije

Neriješen profesionalni status dovodi, tvrde, do izrazite neravnopravnosti, ograničenih mogućnosti napredovanja i znatno nižih primanja u odnosu na kolege drugih struka na istim radnim mjestima. Iako rade u jednim od najkompleksnijih područja moderne medicine – citogenetici, molekularnoj dijagnostici, imunogenetici, transplantacijskoj imunologiji, tkivnom bankarstvu i kliničkoj embriologiji, njihova pozicija u sustavu i dalje nije definirana.

Društvo biologa već godinama šalje dopise Ministarstvu zdravstva s ključnim zahtjevom donošenja Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu da bi se regulirao status profesije. Taj zakon trebao bi definirati ovlasti, kompetencije, odgovornosti i put profesionalnog napredovanja biologa koji rade u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. Međutim, unatoč brojnim apelima, zakon i dalje stoji neriješen, bez ikakvog konkretnog pomaka. Upravo taj neriješen zakon ključna je prepreka i za drugo važno pitanje: biolozi u zdravstvu ni nakon desetljeća rada u visokospecijaliziranim laboratorijima nemaju mogućnost specijalističkog usavršavanja. Iako većina njihovih radnih mjesta, primjerice u laboratorijskoj genetici, zahtijeva višegodišnje praktično i teorijsko usavršavanje, sustav im ne omogućuje formalnu specijalizaciju. Biolozi godinama apeliraju da se ta specijalizacija uvede, no bez rješavanja zakonskog okvira to je nemoguće.

Poseban apsurd nastaje u svakodnevnoj praksi. Biolozi, iako sami nemaju pravo na specijalizaciju, redovito sudjeluju u edukaciji specijalizanata drugih struka. U laboratorijima i kliničkim jedinicama prenose znanja iz genetike, molekularnih metoda i dijagnostičkih postupaka, no ta edukacija se biologu nigdje ne priznaje, niti donosi mogućnost stručnog napredovanja. Istodobno, polaznici tih edukacija napreduju, a biolozi ostaju na istoj razini zvanja i koeficijenta.

Odlazak kod privatnika

Razlika je najvidljivija u plaćama. Na istom radnom mjestu, uz iste obaveze, biolozi su značajno slabije plaćeni. Razlika u primanjima kreće već od početnog koeficijenta, a zbog nedostupnosti specijalizacije s godinama samo raste. Primjeri iz prakse govore da neke struke za isti rad primaju i do 30 posto višu plaću, unatoč identičnim profesionalnim odgovornostima.

U međuvremenu raste i broj zaposlenih biologa u zdravstvenom sustavu. Nakon pandemije COVID-19, u bolničkim se laboratorijima zapošljava sve više stručnjaka iz molekularne biologije i genetike, što dodatno naglašava potrebu uređenja njihove pozicije. Riječ je o području medicine koje se iznimno brzo razvija, a u kojem je stručnost biologa ključna, od personalizirane terapije do transplantacijske medicine i složenih genetskih analiza.

Neriješen status, nejednake plaće i nemogućnost specijalističkog usavršavanja mnoge stručnjake potiču na odlazak iz javnog zdravstva u privatni sektor, gdje su kompetencije biologa znatno bolje prepoznate. Mladi diplomanti tek po dolasku na radno mjesto shvate razmjere nejednakosti u sustavu, a dugogodišnji djelatnici upozoravaju kako je sve teže zadržati motiviran i visokokvalificiran kadar.

Ispraviti dugogodišnje nepravde

Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu zato poručuje da je hitno donošenje Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu prvi i neizostavan korak kako bi se ispravile dugogodišnje nepravde i omogućilo uvođenje specijalizacija bez kojih je napredna dijagnostika teško održiva. Bez toga, kažu, hrvatski zdravstveni sustav riskira gubitak stručnjaka na kojima se medicina budućnosti u velikoj mjeri temelji.