Agencija Fitch potvrdila rejting Hrvatske ‘BBB+’. Plenković: ‘Tome su pridonijele mjere Vlade’

Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske ‘BBB+’ i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši snažan kumulativni oporavak gospodarstva od pandemijskog šoka, pri samom vrhu EU-a, i smanjeni javni dug. Fitch je poboljšao ocjenu dužničkih papira Hrvatske na ‘BBB+’ u srpnju prošle godine, nakon zaključenja postupka prijema u eurozonu, uz stabilne izglede. U listopadu prošle godine potvrdili su ocjenu i izglede, upozorivši ipak da bi gospodarski rast u 2023. trebao usporiti zbog inflacije i posustajanja rasta u eurozoni.

Realni BDP viši je za 13 posto nego u četvrtom tromjesečju 2019., a razina dohotka zaostajala je na kraju prošle godine za prosjekom EU-a za 27 posto, navode.

Oslonac domaća potražnja

U iduće tri godine hrvatsko gospodarstvo trebalo bi rasti u prosjeku za 2,7 posto godišnje, procjenjuju, u usporedbi s očekivanom prosječnom stopom rasta u eurozoni od 1,1 posto.

Glavni pokretač prognoziranog rasta bit će domaća potražnja, smatraju, procijenivši da će osobnu potrošnju poduprijeti “stabilan” rast realnog raspoloživog dohotka dok će se ulaganja osloniti na pojačano povlačenje novca iz fonda NextGenerationEU.”

Među rizicima koji bi mogli zakočiti rast izdvajaju inflaciju i usporavanje vanjske potražnje.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustit će se u ovoj godini na 62,1 posto, sa 68,8 u 2022., prognoziraju, i bit će za 25 postotnih bodova manji od najviše razine u pandemijskoj 2020.

Trend smanjenja nastavit će se i u idućim godinama, iako sporijim tempom, za dva do tri postotna boda godišnje, odražavajući sporiji rast nominalnog BDP-a i očekivane primarne viškove u bilanci plaćanja.

Do 2027. spustit će se ispod razine od 55 posto BDP-a, sadašnjeg medijana u skupini zemalja s rejtingom ‘BBB’.

Proračun bi u ovoj godini trebao bilježiti manjak od 0,4 posto BDP-a, znatno manji no što je Fitch očekivao u travnju.

“Proračunski rezultati bili su snažni u prvoj polovini 2023. budući da je neizravne porezne prihode potaknula visoka inflacija. U drugom dijelu godine potrošnja će porasti zbog troškova indeksacije mirovina i nedavnog usvojenog paketa potpora, te podizanja plaća u javnom sektoru.”

U 2024. proračunski prihodi trebali bi biti slabiji zbog nižeg nominalnog rasta i promjena u oporezivanju osobnog dohotka i smanjenja doprinosa. Potrošnja će pak porasti zbog viših plaća u javnom sektoru i “socijalne potrošnje” i većih kapitalnih ulaganja, procjenjuju.

Ističu i “umjereni” rizik dodatnog povećanja potrošnje zbog izbora i prognoziraju povećanje proračunskog manjka u idućoj godini na 1,6 posto BDP-a. U 2025. trebao bi se ponovo smanjiti prema, 0,8 posto BDP-a.

Demografski rizik 

Naglašavaju da bi mogli podići rejting Hrvatske bude li inflacija slabila i BDP rastao kroz dulje vremensko razdoblje.

Pozitivno bi ocijenili i konsolidaciju proračuna koja bi sačuvala trend pada javnog duga i strukturne reforme ili pozitivne efekte usvajanja eura.

Snizili bi pak rejting bude li gospodarstvo raslo slabije no što se očekuje, “primjerice, zbog strukturnog šoka u ključnim sektorima”, “slabije demografije” ili tvrdokorno visoke inflacije, budući da bi to moglo naškoditi njegovoj “vanjskoj konkurentnosti”.

Lošiju ocjenu mogao bi donijeti i kontinuirani rast duga opće države na srednji rok, “primjerice, zbog izraženog i dugotrajnog razdoblja ublažavanja proračunske politike”.

Plenković: Ovome su pridonijele snažne mjere Vlade

Nakon što je sredinom rujna ove godine agencija S&P zadržala rejting Hrvatske na BBB+ i revidirala izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske iz stabilnih u pozitivne, isto je u petak učinila i agencija Fitch, a hrvatski premijer smatra da su brzom oporavku Hrvatske pridonijele snažne mjere Vlade.

Kreditni rejting Hrvatske zadržan je na najvišoj dosad investicijskoj razini BBB+, dok su izgledi revidirani iz stabilnih u pozitivne.

“Dvije svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga u razmaku od nekoliko tjedana zadržale su najvišu dosad investicijsku razinu kreditnog rejtinga Hrvatske i revidirale izglede iz stabilnih u pozitivne. Agencija Fitch utvrdila je da je u odnosu na pretpandemijski četvrti kvartal 2019. godine, Hrvatska ostvarila kumulativni rast BDP-a od 13 posto, što je drugi najbolji rezultat u EU. Brzom oporavku od pandemije i energetske krize pridonijele su snažne mjere Vlade, kao i agilnost hrvatskih gospodarstvenika i radnika. U izvješću agencije prepoznata je važnost članstva u europodručju, kao i postignuća u pogledu političke, gospodarske i financijske stabilnosti, ravnoteže proračuna, pada udjela javnog duga u BDP-u i provedbe reformi u okviru Plana oporavka i otpornosti. Kreditni rejting Hrvatske bio je ispod investicijske razine, a sada je na korak do A razine”, izjavio je u petak predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Slijedom usvajanja novog paketa mjera Vlade i razgovora vođenih s predstavnicima trgovačkih lanaca, Fitch očekuje daljnje usporavanje inflacije u Hrvatskoj. Ujedno procjenjuju da bi gospodarski rast u razdoblju 2023.-2025. trebao prosječno iznositi 2,7 posto, u odnosu na prosjek europodručja od 1,1 posto.

Posebno se ističe i da je Hrvatska među najbržim zemljama u povlačenju sredstava iz Mehanizma za oporavak EU-a, te će, nakon što se realizira uplata treće rate, biti prva zemlja u EU koja je povukla preko 50 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava. Također ističu da brz napredak u ispunjavanju kriterija koji su povezani s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti potvrđuje predanost Vlade za provedbu reformi i poboljšanje institucionalnih kapaciteta.

Hrvatska je jedina zemlja kojoj je, otpočetka COVID krize do danas, povećan kreditni rejting za dva stupnja i to po sve tri agencije za dodjelu kreditnog rejtinga. Sve tri najvažnije bonitetne agencije (Fitch, S&P, Moody’s) drže kreditni rejting Hrvatske unutar investicijskog, što je posljedica ulaska u europodručje.