Prema pisanju medija, jedna od okrivljenih osoba je riječka poduzetnica Vanja Gnjidić, koju su naknadno osumnjičili i da je nakon prevare s nasadima smokava pokušala doći do novca tijekom natječaja „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“, koji je raspisala hrvatska Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. N


o, kako uvjeti natječaja u tom slučaju nisu bili zadovoljeni, agencija joj je odbila platiti novac.




EPPO je, ne navodeći identitete okrivljenika, priopćio kako je istragom utvrđeno da je Vanja Gnjidić kao osnivačica jedne okrivljene tvrtke i stvarna poslovna direktorica druge, između siječnja 2015. i listopada 2023., dogovorila s ostalim okrivljenicima da će podnijeti zahtjev za dodjelom potpore EU za poljoprivredu u sklopu natječaja „Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva“.


Radilo o natječaju u vrijednosti većoj od 2,5 milijuna eura, sufinanciranog sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) po stopi od 85 posto, dok je ostatak sufinanciran iz hrvatskog državnog proračuna.


EPPO tvrdi da je Vanja Gnjidić u ime svoje tvrtke podnijela prijavu, pri čemu je neistinito navela da ispunjava obvezne uvjete prihvatljivosti. Uz to, navela je da nije u sukobu interesa s dobavljačima, da će u prijavljeni projekt uložiti približno 1,6 milijuna eura te da će nastaviti s razvojem poljoprivredne proizvodnje još najmanje pet godina.


Prijete im višegodišnje zatvorske kazne


Nakon što je subvencija odobrena, u ime jedne od okrivljenih tvrtki i uz pomoć ostalih okrivljenika, Vanja Gnjidić je podnijela niz krivotvorenih dokumenata Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te je na taj načina prijevarno pribavila približno 1,5 milijuna eura, ističe EPPO.


Prema prikupljenim dokazima, nakon toga je povremeno podizala dio subvencije s računa svoje tvrtke u gotovini, a dio usmjeravala prema drugim povezanim tvrtkama kako bi prikrila tragove nezakonitog tijeka novca, prije nego što bi ga podigla u gotovini, bilo osobno, bilo posredstvom nekoga od ostalih okrivljenika.


Osim toga, EPPO je utvrdio da je Gnjidić u ime drugog optuženog trgovačkog društva podnijela lažne prijave za izravna plaćanja kroz Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR-a.


“Stvorila je privid da su ispunjeni kriteriji prihvatljivosti (posjed zemljišta), na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu.


Nakon toga, između svibnja 2019. i srpnja 2021. godine, podnijela je hrvatskoj Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje, koji su sadržavali neistinite podatke, čime je neosnovano pribavila dodatnih 57.545 eura”, nadodao je EPPO.


U EPPO-u ističu da bi okrivljenici, ako budu proglašeni krivima, mogli biti osuđeni na jedinstvene zatvorske kazne do 10 godina za subvencijsku prijevaru, do osam godina za pranje novca i do pet godina za krivotvorenje, uz novčane kazne za dvije tvrtke do 929.000 eura, priopćio je ured odgovoran za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela protiv financijskih interesa EU.