Ceste protekle godine u Hrvatskoj odnijele 237 života

Novi Vinodolski je u šoku zbog pogibije dvojice mladića koji su život izgubili u kombiju, u sudaru koji je skrivio vozač automobila. Ovom nesrećom brojka poginulih u prometu od početka ove godine je – pet, a tek je polovina siječnja. Međutim, prošla godina će se pamtiti po smanjenju broja poginulih u prometu. Naime, lani je 237 osoba život izgubilo na hrvatskim prometnicama.

Došlo je do pada od 13,6 posto u odnosu na broj poginulih u prometu u 2023. godini, kada su poginule 274 osobe. Evidentno je to smanjenje broja poginulih, no na konačnu brojku treba pričekati do 31. siječnja, kada će MUP objaviti konačnu statistiku.

Uzroci nesreća

Prikupljanje, obrađivanje i objavljivanje statističkih podataka o prometnim nesrećama je dugotrajan proces. U tom je kontekstu važno naglasiti da postoji mogućnost nepodudaranja podataka s podacima pod kategorijom Statistika MUP-a i Bilteni o sigurnosti cestovnog prometa.

Naime, u mjesečne podatke od prethodnih godina pod tom kategorijom nisu uračunate naknadno preminule osobe, a koje su bile teško ozlijeđene u prometnim nesrećama. Kako stoji u izvješću Nacionalnog plana sigurnosti prometa na cestama, podaci o poginulima u prometu su, uz ogradu da je svaka smrt u prometu tragična, ma koliko to paradoksalno zvučalo, ipak, optimistični.

Prošla godina je bila rekordno niska po broju poginulih – 237, identična 2020. godini, ali se tada nekoliko mjeseci nije vozilo, odnosno vozilo se manje, zbog ograničenja u prometu u vrijeme vrhunca pandemije koronavirusa. Bolja je i od 2022., kada su hrvatske prometnice uzele živote 275 osoba.

Prometne nesreće sa poginulim osobama prvenstveno se događaju zbog ljudske pogreške. Na prvom mjestu je brzina, a slijede nepropisno pretjecanje, poput nesreće u Novom Vinodolskom, potom vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa, korištenje mobitela tijekom vožnje.

Mali broj smrtonosnih nesreće uzrokovano je pak, lošim meteorološkim uvjetima kao što je kiša, snijeg, magla i druge vremenske neprilike. Nesreće se događaju i zbog neispravnih vozila (primjerice otkazivanje kočnica, loše gume…). Zato je redovito održavanje vozila i zamjena dotrajalih dijelova preduvjet sigurne vožnje.

Tek na kraju ovog popisa je stanje prometnica, gdje su kvaliteta cesta, vidljivost i osvjetljenje su važni čimbenici prometne sigurnosti.

Često se građani, kada se obavijesti javnost o teškoj prometno nesreći s poginulim osobama okomljuju na policiju, cestare da nisu dobro očistili prometnicu, da nitko ništa od nadležnih službi dobro ne radi, hvataju toliko puta ponavljane rečenice – prije je bilo bolje nego danas, bila je veća sigurnost, manje bahatih vozača na cesti, manje poginulih. I dok se za bahate vozače možemo složiti, ovo o broju poginulih je potpuno netočna informacija.

Zastrašujuća 1979.

Iako je te 1979. godine na hrvatskim prometnicama bilo višestruko manje vozila, brojka poginulih osoba na cestama bila je zastrašujuća, poginulo je 1.605 osoba, 1.368 osoba više u odnosu na prošlu godinu. Loše su bile i posljednje dvije godine dok je Hrvatska bila dijelom bivše države, 1990. je poginulo 1.360 osoba, dok su ratne 1991. godine prometnice uzele živote 1.020 osoba.

Od hrvatske samostalnosti crne brojke padaju, pa je tako 1992. godina završila sa 975 poginulih u prometu, da bi ta brojka kroz ‘90-te padala, zaključno sa 1999. godinom kada su 662 osobe izgubile živote u prometnim nesrećama.

Godina 2000. završila je sa opet visokih 655 poginulih, a tijekom tog desetljeća brojka se, ne još dovoljno, smanjivala, pa je 2009. godine na cestama poginulo 548 osoba.

Od 2010. godine pad broja poginulih se nastavlja, a 2019. ona prvi puta pada ispod 300 – poginulo je 297 osoba. U posljednjih pet godina i ta brojka pada, zaključno sa prošlom, kada je poginulo 237 osoba, daleko najmanje od kada je policijske crne statistike koja bilježi broj poginulih osoba u prometnim nesrećama.

Smanjenju broja poginulih doprinosi i nemjerljivo bolja infrastruktura, u prvom redu mreža autocesta. U gore spomenutim katastrofalnim godinama po broju poginulih osoba, do ‘90-ih, najviše žrtava u prometu bilo je na tadašnjem autoputu Bratstvo i jedinstvo (današnja autocesta A3), jer nije bilo četiri trake kao danas, a ništa manje tragičnih nesreća nije bilo ni na putu prema moru, Jadranskoj magistrali uz obalu, te na sad pomalo zaboravljenoj dionici D1, jer većina građana sada vozi po autocesti A1.

Smanjenje pogibelji uvjetovano je i značajno jačim karoserijama današnjih vozila i što se prilikom same proizvodnje automobila vodi računa o sigurnosti.

Ipak, najvažniji faktor za smanjenje prometnih nesreća je vozač. Ukoliko on poštuje prometna pravila na prometnici na kojoj se zatekne (jurnjava, nepropisno pretjecanje), mogućnost događanja teške prometne nesreće svest će se na minimum.

U nesrećama stradaju i djeca

Prometne su nesreće prošle godine uzele i živote petero djece do 14 godina starosti. To je pad smrtnosne brojke u odnosu na 2023. godinu kada su prometnice uzele živote 11 osoba u Hrvatskoj. Od petero poginule djece prošle godine, jedno je poginulo kao vozač (!?), dvoje kao putnici i dvoje kao pješaci.

Pada i broj teško ozlijeđene djece, lane ih je ozlijeđeno 130 djece, a godinu dana ranije njih 140. Kako bi se izbjeglo stradavanje djece u vozilima, policija apelira na vozače da malu djecu obavezno smjeste na sjedalicu, jer im to može spasiti život.

I to se može iščitati iz statistike, jer se promijenila struktura stradale djece u načinu stradavanja.

Tako su prije 20-ak godina djeca najviše stradavala kao pješaci, a danas najviše kao putnici u vozilima, u oko 60 posto slučajeva. Većina krivnje na slučaju stradavanja je na roditeljima.