Pet pisaca boravi četiri tjedna u gradu i potom moraju svoja iskustva opisati u tekstovima bilo koje forme, ali u polusatnom trajanju prilikom čitanja naglas. Pisci tekstove čitaju i oni se snimaju te se dalje koriste kao “pod-cast” koji je dosad preko interneta preuzelo više od dva milijuna korisnika. Osim pisanog dijela projekt uključuje i fotografa koji izrađuje 24 fotografije za 24 sata u danu te umjetnike koji video radovima predstavljaju po jednu minutu, također iz svakog sata u danu
Na četvrtom danu trajanja projekta “Dolazak u baštinu” održano je u Novom kampusu nekoliko predavanja i prezentacija. Svoj rad je sudionicima i publici predstavio Hermann Glettler, svećenik, župnik župe St. Andrae u Grazu i povjesničar umjetnosti koji je svoju župnu crkvu pretvorio u prostor za djelovanje mnogih suvremenih umjetnika.
– Moram priznati da nisam postao svećenik da bih izvodio ovaj program, nego je to došlo postupno, kao svojevrsni razvoj, kazao je Glettler koji ističe da se pojmovi gostoprimstva, ugošćavanja i domaćinstva ne sastoje u tome da se opetovano izražavaju kršćanstvo ili katolička vjera, nego da se umjetnicima dopusti da se izraze u crkvi, a svak to može činiti po volji i ljudi će iz toga iščitati određene poruke. Umjetnici katkad i izazivaju pa i uznemiruju društvo, a to je dobro, smatra Glettler jer je za kršćanstvo i katoličku vjeru nužno da se donose različite ideje izvana.
Poruke usmjerene na cjelokupnost života
Glettler je, između ostalog, osmislio i ispisivanje riječi po crkvi u različitim bojama pri čemu je imao i problema s tamošnjim zavodom za zaštitu spomenika, no na kraju je postignut kompromis.
– Danas ljudi gledaju, zastaju, čitaju i primaju poruke koje su usmjerene na cjelokupnost života, istaknuo je Glettler koji je govorio i o drugim brojnim umjetničkim akcijama koje su provođene, poput zastiranja slika i oltara tijekom korizme s različitim ujetničkim sadržajima i porukama. Instalaciji tzv “Narrenschiff”-a, barke koja se u srednjem vijeku rabila za izdvajanje bolesnika i nepoželjnih članova iz društva kojemu su danas dali obrnuti sadržaj, budući da se Herann Glettler zalaže za asimilaciju imigranata u austrijsko društvo.
Philip Babot sa Škole za umjetnost i design u Cardiffu održao je predavanje “Elementi šamanizma u umjetnosti performancea” pri čemu se prisjetio kako je svojedobno ne samo saznao da performance ima izvorište kako u likovnoj i scenskoj umjetnosti, nego i šamanizmu te da su kritičari otkrili utjecaje ovog posljednjeg i u njegovom stvaralaštvu.
– Nisam tad baš ni znao najbolje što je to šamanizam te sam ga počeo proučavati. Do danas, kazao je Babot prikazavši potom niz definicija šamanizma, temeljenih na radovima iz teorije umjetnosti, antropologije i psihologije. Šaman bi tako bio onaj koji može po volji mijenjati svoje stanje svijesti i iskoračiti iz uobičajenog stanja moždanih beta valova, a u primitivnim društvima on (ili ona) ispunjava one potrebe zajednice koje ne može zadovoljiti nitko drugi te posreduje između svetog i profanog.
Philip Babot i sam izvodi performance koje analizira i koji se u provedbi približavaju šamanskim postupcima, a budući da je ritual po definiciji niz akcija izvedenih prvenstveno zbog njihove simboličke vrijednosti, sličnost performancea sa šamanističkim postupkom je značajna. Važnu ulogu pri izvedbi svakako ima i odnos uma i tijela o čemu se nakon predavanja razvila živa rasprava.
Pet pisaca
Luise Kloos, umjetnica iz Graza koja na projektu “Dolazak u baštinu” sudjeluje od prvog dana predstavila je projekt “City Books” koji je proveden u Grazu, a započeo je kao projekt EU u Bruxellesu pri čemu pet pisaca boravi četiri tjedna u gradu i potom moraju svoja iskustva opisati u tekstovima bilo koje forme, ali u polusatnom trajanju prilikom čitanja naglas. Pisci tekstove čitaju i oni se snimaju te se dalje koriste kao “pod-cast” koji je dosad preko interneta preuzelo više od dva milijuna korisnika. Osim pisanog dijela projekt uključuje i fotografa koji izrađuje 24 fotografije za 24 sata u danu te umjetnike koji video radovima predstavljaju po jednu minutu, također iz svakog sata u danu. Za svaki od jednominutnog video rada skladana je i posebna glazba u jednakom minijaturističkom trajanju.
Potom su okupljenima prikazani video radovi iz Graza u čijem stvaranju je sudjelovalo šestero umjetnika, a među njima i Josip Zanki te zagrebačka kiparica Martina Mezak. Kako je najavila Luise Kloos kao grad u kojem će se nastaviti provedba ovog projekta predložila je Zadar u kojem će se “City Books” održati dogodine.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
pu zadarska
Pijani vozač izazvao sudar u Murvici Donjoj, sud ga poslao na 13 dana u zatvor
Županija
Iz arhiva
‘Nemojte je sakrivati, to je krvnica cile Škabrnje!’ Ovako je Zadarski list 2001. izvijestio o dolasku Zorane Banić u zadarski zatvor
Hrvatska
Prijelomni trenuci
Od groblja tenkova do sloma obrane. Ovih deset trenutaka obilježilo je bitku za Vukovar
Županija
Saborska zastupnica
Miljanićeve riječi u Škabrnji izazvale reakciju Dalije Orešković: ‘Bliži je fašizmu nego temeljima hrvatske države’
Županija
umirovljeni general
Ante Gotovina u Škabrnji privukao veliku pozornost: Brojni građani željeli su se fotografirati s generalom
Županija
Ivan Škara
Prije 35 godina majka ga je kao bebu iznijela pred pokoljem, a danas je načelnik mjesta u kojem niču novi domovi: ‘Škabrnja su ljudi’
Zadar
park & ride
Zadar razmatra tri lokacije za nova parkirališta, među njima i Musapstan: Vozači bi do centra grada trebali autobusom
Zadar & Županija
aglomeracija ražanac
Načelnik Ražanca brani projekt aglomeracije, mještani zabrinuti: ‘Dnevno će se ispuštati 2,84 milijuna litara pročišćenih otpadnih voda’
Zadar
imenovanja
Nastavljaju se kadrovske promjene u OB Zadar: Poznata nova imena glavnih sestara i tehničara
Zadar
Sveučilište u Zadru