Obnova škabrnjskih bunara

U svojevrsnoj inventarizaciji kulturno-povijesnih objekata i lokaliteta projekt obuhvaća obnovu devet javnih bunara u Škabrnji i Prkosu. Zub vremena narušio je neke dijelove bunara koje je nužno sanirati, govori Luka Škara, načelnik Općine Škabrnja

U sklopu očuvanja kulturne baštine na svom području u općini Škabrnja je u tijeku obnova seoskih, javnih bunara iz većine kojih se još uvijek uzima voda za zalijevanje, ali i za piće i kuhanje.
– U svojevrsnoj inventarizaciji kulturno-povijesnih objekata i lokaliteta projekt obuhvaća obnovu devet javnih bunara u Škabrnji i Prkosu. Zub vremena narušio je neke dijelove bunara koje je nužno sanirati, govori Luka Škara, načelnik Općine Škabrnja.
Radove izvodi općinsko Komunalno poduzeće “Latra”, dok je Općina zadužena za osiguranje svog potrebnog materijala za obnovu.
– Podzemne vode ne poznaju granice, nezamjenjivi su uvjet života i rada. Bez obzira na to što će vodom iz vodovodnih slavina trajno biti riješen problem opskrbljivanja vodom, navodi Škara.
Starije generacije Škabrnjana i Prkošana ne mogu zamisliti život bez bunara. Ta je voda služila i za pranje, i za kuhanje, i za piće, ali i zalijevanje. Bez nje nije moguće ni zamisliti život. Zato su se i pazili bunari, njih su njegovali i obnavljali, barem jednom godišnje su ih čistili, nisu dopuštali da se oko njih skuplja prljavština, raste drača i trava.
– Bunari su oduvijek bili dio života. Bunari su postali i mjesta svojevrsnoga, prolaznoga i kratkotrajnoga sastajanja. Ondje su se doznavale novosti sela i prenosile dalje. Bunari nisu bili mjesta druženja, nego mjesta svakodnevnih višekratnih susreta. Nostalgija ostaje, bunari zaslužuju našu skrb, ističe Škara.
Prirodna bogatstva škabrnjskog kraja bi trebala biti i jedan od pokretača turističkog razvoja.
– Obnova bunara u postojbini autohtone sorte maraške, najcjenjenije svjetske sorte višnje, jedna je od komponenti valorizacije turizma ove ravnokotarske regije, kaže škabrnjski načelnik.