Nered u zemljišnim knjigama

Foto: Marijan Sušanj/PIXSELL

Hrvatski katastar dugo je bio kočničar gradnje i investicija, a skrivao bespravnu gradnju. Tvrdilo se da će s digitalizacijom nestati svi problemi sa zemljištem, no to se nije dogodilo, piše u nedjelju Večernji list.

Puno se pričalo o digitalizaciji katastra, pa i tvrdilo da će time svi problemi sa zemljištima biti riješeni. Jer, eto, to traži Europska unija, oni znaju, a mi to trebamo. I to je točno, ali nije točno da digitalizacijom zemljišnih knjiga prestaju svi problemi.

Dapače, oni su isti kao i prije i ovise o različitim razinama lokalne i državne vlasti, odnosno poštivanju prostornih planova. To se ne postiže digitalizacijom, već pomnim snimanjem stanja na terenu. A to rade geodeti. S njima zapravo svaki građevinski ili infrastrukturni projekt počinje i završava.

Na nedavnom 15. simpoziju Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije jasno su artikulirani problemi ove tehnički i tehnološki inače vrlo napredne struke čiji je rad temelj uređene zemlje, kako glasi egida digitalizacije zemljišnih knjiga u Hrvatskoj. Prije svega to je sve veći nedostatak kadrova zbog sličnih razloga kao i u drugim sektorima, a to su inflacija i prosjek plaća.

Kaos u određivanju vodnoog i pomorskog dobra, kao i zabrana parcelizacija poljoprivrednog zemljišta koče investicije, prodaju zemljišta i prihode države, a vode ka devastaciji prostora.

Loše evidencije o vodnom i pomorskom dobru, vodnim i pomorskim građevinama utječu na cijeli niz procesa koji se odvijaju u prostoru, a potiču bespravnu gradnju. Parcelacija je nužan korak u rješavanju imovinskopravnih odnosa, a izmjena zakona sve znatno otežava i produljuje postupke, piše novinar Večernjeg lista Zoran Vitas.