Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti su svugdje oko nas

U početku je karakteristično uzimanje alkoholnih pića u društvu, obično izvan radnog vremena. Kasnije, kada se razvije alkoholna bolest, alkoholičar pije i prije posla kao i tokom radnog vremena, manje količine preko cijelog dana, da bi se navečer konačno opio. On gubi kontrolu nad količinom popijenog pića, uz što ide i veliki broj drugih socijalnih i medicinskih poteškoća
Prim. dr. sc. Sergije Padelin, specijalist neuropsihijatrije, dugodišnji je liječnik zadarske Opće bolnice. Tijekom profesionalne karijere, uz druge znanstvene izazove, utemeljio je i vodio antiovisničku aktivnost, posebno vezanu uz problematiku alkoholizma u Zadarskom kraju. Nakon umirovljenja, svojim je bogatim iskustvom i dalje ostao na raspolaganju mnogobrojnim ljudima i obiteljima kojima je godinama pomagao.
Recite nam ono što mnogi izbjegavaju kazati, nazivajući pijenje alkohola tek lošom navikom. Je li alkoholizam bolest?
– Alkoholizam se danas smatra socijalno – medicinskom bolešću. Razvoj alkoholizma ima određeni tok u svojoj predalkoholičarskoj fazi kada, postupno dolazi do uzimanja sve većih količina pića jer se tolerancija prema alkoholu s vremenom povećava. U početku je karakteristično uzimanje alkoholnih pića u društvu, obično izvan radnog vremena. Kasnije, kada se razvije alkoholna bolest, alkoholičar pije i prije posla kao i tokom radnog vremena, manje količine preko cijelog dana, da bi se navečer konačno opio. On gubi kontrolu nad količinom popijenog pića, uz što ide i veliki broj drugih socijalnih i medicinskih poteškoća. Javljaju se faze amnezije, pri čemu se gubi sjećanje za događaje koji su se odvijali u vrijeme alkoholiziranosti.
Koliki je socijalni segment alkoholizma?
– U razvoju alkoholne bolesti sa socijalnog se stajališta mogu razlikovati dvije odvojene faze. Prva je faza obiteljskog oštećenja, nakon koje slijedi faza društvenih oštećenja. U ovoj drugoj fazi imamo i društveno ekonomsko i radno propadanje, opću etičku i socijalnu depravaciju, te dolazi do psihičke i fizičke ovisnosti o alkoholnim pićima.
Kao začetnik borbe protiv alkoholizma na zadarskom području, što možete reći o specifičnostima našeg kraja te običajima i predrasudama koje su tu vladali?
– Područje grada Zadra s njegovim zaleđem te otočkim dijelom koji mu pripada smješteno je na granici sjevernog i srednjeg Jadrana. Klima je mediteranskog obilježja s kišovitim i blagim zimama te vrućim i suhim ljetima. Na spomenutom je dijelu vrlo rodno područje pogodno za maslinarstvo i druge mediteranske kulture, ali je ipak posebno razvijeno vinogradarstvo. Obilježja bogatog vinorodnog kraja prate domaćeg čovjeka od davnina, te je poznata uzrečica “rođen uz bačvu – odgojen uz bačvu”, uz niz drugih predrasuda i krivih vjerovanja te uzrečica poput one “kako raditi a ne piti”, ili “riba treba plivati tri puta: u moru, ulju i vinu”. Vino je u ovim krajevima od davnina dijelom shvaćano kao hrana, a dijelom kao lijek. Smatralo se lijekovitim djetetu dati malo razvodnjenog vina, jer bi se ono zacrvenilo u licu, što se držalo pokazateljem dobrog zdravlja.
U vašoj doktorskoj disertaciji “Specifičnosti alkoholizma u žena” prvi ste se pozabavili tom tematikom koja je za mnoge bila tabuizirana.
– Alkoholizam kod žena specifičan je medicinski entitet. Iz podataka koje sam prikupio za vrijeme rada na disertaciji i usporedbom ženskih i muških skupina alkoholičara možemo zaključiti da je zloupotreba alkoholnih pića kod muškaraca društveno prihvaćena, dok kod žena nije. Žene alkoholičarke društveno su upućene na prikrivanje svoga alkoholizma. Žene piju prikriveno, ali su zato napici koje konzumiraju s većim postotokom alkohola, dostatnim za dnevnu potrebnu količinu, a i ambalaža tih pića je takve vrste da omogućuje diskretnost i skrivanje istih.
Pred više od pola stoljeća odnos alkoholičara po spolovima prikazan je u omjeru 10 muškaraca prema jednoj ženi. Na žalost ta se razlika smanjuje i pred deset je godina iznosila 5 žena prema 10 muškaraca. Najsvježiji podaci u našoj sredini od prije tri godine kazuju da na 10 muškaraca dolazi čak 8 žena. Detaljniji podaci o ženama oštećenim od alkoholne bolesti ukazuju da alkoholizam više oštećuje ženski organizam nego muški.
Znači li to da posljedice majčinog alkoholizma može osjetiti i novorođeno dijete?
– Na žalost, da. Fetalni alkoholni sindrom (FAS) klinički je oblik oštećenja djeteta u utrobi majke za vrijeme trudnoće uzrokovano alkoholom kojeg je trudna majka svakodnevno pila u velikim količinama. Trudnica preko krvotoka, odnosno posteljice hrani dijete u svojoj utrobi krvlju u čijem se sastavu nalazi i alkohol, dobro poznat kao otrov za još nezrelo dijete. To rezultira mentalnim, somatskim i drugim oštećenjima
Je li eksperimentiranje s alkoholom kod mladih ljudi moguća stepenica ka težim ovisnostima?
– Apsolutno da. Postoje stvari koje ne treba ni probati!
Kako se treba boriti protiv alkohola?
– Općenito, i kod žena i kod muškaraca, problem zbrinjavanja bolesti ovisnosti iziskuje savjesni mukotrpni rad koji mora biti ustrojen kvalitetom i dosljednošću. Time sam se vodio još šezdesetih godina pri ustroju organizirane antiovisničke kampanje, držeći se principa koji je proklamirao grčki liječnik Hipokrat, da su rad i ustrajnost najveći kvalitet.
Koliko je za pijenje kod mladih odgovorna obitelj?
– Samo skladnost obiteljskog života sa adekvatnom emocionalnošću i primjerenim ponašanjem roditelja, može rezultirati ispravnim stavom mladih ljudi prema alkoholu, kao i prema svim ostalim negativnim utjecajima okoline.