Amerikancima “osvanuo” zadarski zalazak sunca

“Visit Europe” donosi najnovije informacije iz kulture i turizma pa smo iskoristili priliku da promoviramo zadarske Morske orgulje, Pozdrav suncu kao i arheološke iskopine, poglavito antičko staklo. Orgulje su u travnju bile i u časopisu “JaxFax”, marketinškom mjesečniku, koji čita preko 57 tisuća specijaliziranih tour operatora, agencija i općenito turističkih djelatnika, kaže Nena Komarica, direktorica Ureda HTZ u New Yorku
Zaslugom Nene Komarice, direktorice ureda Hrvatske turističke  zajednice za Sjevernu  Ameriku i Canadu, u dijelu specijaliziranom za turizam, prestižne američke dnevne novine  “New York Times” nedavno je  objavljena reportaža o Zadru  na udarnoj prvoj stranici priloga. Preko 7 milijuna čitatelja,  koliko ih u prosjeku prati spomenuti prilog, imalo se prilike  upoznati s turističkom ponudom grada i okolice iz “pera”  Alexa Crevara, dugogodišnjeg  novinara Timesa i “National  Geographica”, koji je, objavivši  članak o Zadru, “poklonio” gradu promidžbu vrijednosti najmanje nekoliko stotina tisuća  dolara. Doći na naslovnicu turističkog priloga Timesa, velik  je uspjeh za bilo koju turističku  destinaciju, a posebice za jednu  malu zemlju poput Hrvatske.
Zadar na naslovnici
Budžet hrvatskog turističkog  ureda za promidžbu na sjevernoameričkom kontinentu  je minimalan, za razliku od nekih drugih mediteranskih zemalja, primjerice Turske, koja  godišnje za svoju promociju izdvaja milijunske iznose dolara,  pa je za popularizaciju hrvatskog turizma u SAD i Kanadi  izuzetno važno imati dobru suradnju s uglednim novinarima.  U uredu turističke zajednice su  itekako svjesni te činjenice,  stoga je promidžba Hrvatske  prije svega bazirana na reportažama i člancima, a ne standardnim oglasima, čiji financijski ekvivalent tijekom jedne  godine u prosjeku zna iznositi  vrtlogavih 70 milijuna dolara.  Na koji način osmisliti reklamnu kampanju neke turističke  destinacije, što staviti u fokus  promidžbe, kako prezentirati  hrvatski, posebno zadarski turistički “proizvod” Amerikancima pokušali smo doznati od  Nene Komarice tijekom njenog boravka u Zadru.
– Zadar na naslovnici priloga  za turizam “New York Timesa”  puno znači za promociju grada  i svega onog lijepoga i originalnoga što se u njemu može  vidjeti. Članak je napisao novinar Alex Crevar, jedan od  brojnih novinara s kojima naš  turistički ured surađuje, novinar koji je i do sada pisao o  Hrvatskoj, o našim prirodnim  ljepotama i kulturnoj baštini.  Crevar je, naime, do sada napisao sedam fenomenalnih članaka o nama, kako u Timesu,  tako i u “National Geographicu”, gdje također radi. Riječ  je o novinaru koji je oduševljen  Hrvatskom i koji je i prije ovog  članka snažno doprinio popularizaciji Hrvatske, posebice  zadarskog arhipelaga koji je  bio u fokusu čak dviju njegovih  reportaža. Osim Crevara, o  Hrvatskoj su pisali i mnogi drugi, primjerice Jan Bowemaster,  novinar koji piše za “National  Geographics Adventure” i “National Geographics Travel”, koji je proputovao kajakom od  Zrmanje do Zadra, pa preko  kornatskog otočja sve do Dubrovnika. Zadnji novinski članak Jan je napiaso u lipnju na  temu hrvatski svjetionici za  “New York Times”. Jan je snimio i tv reportažu  o nama naziva “Borderline” u kojoj je Hrvatsku nazvao zemljom Europe, a ne Balkana. Jan je napravio dvanaest reportaža o  nama na način koji mi ni izdaleka ne bi mogli platiti, ističe  Komarica, prisjetivši se još i  njegove fotografije s malog  kornatskog otočića s kapelicom.
Čarolija sunca i  svirka mora
– Bila je to veličanstvena slika, a ništa manje dobre nisu  bile ni brojne druge fotografije  s ovog područja, posebice Zadra, koji je u zadnje vrijeme  vrlo intenzivno zastupljen u  Americi. Prošle smo godine i u  časopisu “Visit Europe”, dodatak “New York Timesa” koji  izlazi dva puta godišnje u organizaciji “Europien travel comision” – turističke misije Europe pisali o Zadru. “Visit Europe” donosi najnovije informacije iz kulture i turizma pa  smo iskoristili priliku da promoviramo zadarske Morske  orgulje, Pozdrav suncu kao i  arheološke iskopine, poglavito  antičko staklo. Orgulje su u  travnju bile i u časopisu “JaxFax”, marketinškom mjesečniku, koji čita preko 57 tisuća  specijaliziranih tour operatora, agencija i općenito turističkih djelatnika, naglašava  Komarica poojasnivši kako je  odabrala motiv Morskih orgulja jer to nema ni jedan grad na  svijetu, tu atrakciju zbližavanja  s morem, taj šum, taj čin interakcije čovjeka i prirode.
Amerikancima postaju sve  privlačnije zadarske osobitosti  i moglo bi se reći kako im je uz  zadivljenost kulturnom baštinom gradske povijesne jezgre,  “osvanuo” i zadarski zalazak,  odnosno instalacija Pozdrav  suncu kojoj dodatnu notu jedinstvene čarolije daje pratnja  Morskih orgulja.
Članak o Zadru, kaže Komarica, rezultirao je nevjerojatno velikim brojem upita, ljude je zanimalo gdje se to može  vidjeti, kako to izgleda, naplaćuju li se ulaznice i slično.  
Pokazalo se i na to ukazuje  Komarica kako je suradnja s  novinarima temelj dobre promocije hrvatskog turizma.
– Svi se mi u Hrvatskoj turističkoj zajednici trudimo izabrati najbolju moguću grupu  novinara. Ja sam dugo u turizmu, gotovo tri desetljeća i  imam jako dobar kontakt s velikom grupom novinara. Za  press putovanja novinara organiziramo dolazak u Hrvatsku, dva puta godišnje što rezultira člancima vrijednosti nekoliko milijuna dolara, što zasigurno ne bi mogli platiti.  Oglas jedne stranice u novini,  primjerice, dođe između 7 i 27  tisuća dolara, ovisi o magazinu  ili vrtlogavih sto tisuća dolara u  “New York Timesu” za jednu  stranicu pa je razumljivo da se  ne možemo osloniti samo na  klasično oglašavanje te se zbog  promidžbe Hrvatske moramo  udružiti s nekoliko drugih europskih destinacija te zajedno  nastupati u medijima, kaže Komarica, dodajući kako svako  pojavljivanje u medijima povlači za sobom ogroman broj  upita, pa je, ističe ona, u  proteklih šest mjeseci bilo 5374  upita za slanje brošura.
Dovoljno mali,  dovoljno lijepi
– Dobra promidžba uključuje i televiziju, što svakako ne  zapostavljamo. Hrvatska se  može podičiti da sve te medije  dobro koristi. Primjerice, jednu TV reportažu o Hrvatskoj  u trajanju od 25 minuta pratilo  je 45 milijuna gledatelja, što je  zasigurno bio još jedan veliki  promidžbeni uspjeh hrvatske  na američkom kontinentu.
Radimo prije svega na tome  da Hrvatska bude percipirana  kao jedna europska zemlja, a  ne balkanska. Prosječan Amerikanac ne zna gdje je Hrvatska  pa je puno bolje da nas doživljava kao europsku, a ne balkansku zemlju. To je nešto oko  čega smo se mnogo trudili i što  smo uspjeli. Najveća potvrda  spomenutog bila je jedna od  posljednjih reportaža u “National  Geographicu”, gdje je pisalo da Hrvatska nije na Balkanu, već na granici s Balkanom, da naša zemlja  pripada europskom krugu država.  Prosječni Amerikanac prije deset  godina nije znao gdje je Hrvatska,  mislio je da je to sve Jugoslavija, a to  je ono što je trebalo mijenjati, promijeniti naš imidž, upoznati Amerikance s realitetom, Hrvatskom  kao samostalnom državom, priča  Komarica, otkrivši kako bi voljela  vidjeti Hrvatsku kao destinaciju ne  za masovni turiam, već kao destinaciju za selektivni turizam.
 Igranje za Hrvatsku
– Dovoljno smo mali, dovoljno  lijepi, s velikom kulturnom baštinom da bi na taj način privukli i  goste bolje platežne moći. Mi to  možemo. No, mislim da još uvijek  ne možemo birati, uložili smo puno  u infrastrukturu koja je sada odlična, puno se lakše dolazi do pojedinih turističkih odredišta pa je  Amerikanac kao gost, po mojim  saznanjima,  zadovoljan našom ponudom. Amerika je ušla u recesiju,  no Amerikanac i dalje putuje. U  zadnjih nekoliko godina broj Amerikanaca koji dolaze u Hrvatsku je  stalno u usponu pa je naša šansa da  se i mi pretvorimo u njima najatraktivnije europske destinacije poput Engleske i Italije, smatra Komarica naglasivši kako prije svega  treba raditi na turizmu koji će trajati  tijekom cijele godine, a onda i na  profiliranju određenih lokaliteta.
– Danas su u modi mali butik  hoteli, hoteli prisnog, gotovo obiteljskog ugođaja, isto tako kao što  su u modi ponovno male privatne  trgovine. Naša je specifičnost to što  smo posebni, što imamo bogatu kulturnu baštinu, što jesmo Europa,  što imamo toplo more, 1185 otoka  kao malo koja zemlja na svijetu, a to  trebamo znati iskoristiti,
Drago mi je da imamo i osoba  koje mogu promovirati našu zemlju. Sjećam se, tijekom rata, kada  je najteže bilo promovirati Hrvatsku, napravili smo jednu krasnu traku na kojoj je pisalo “Igraj za Hrvatsku”, koju je nosio pokojni Dražen Petrović. Ja i danas čuvam tu  traku. Hrvatski su sportaši uvelike  doprinjeli popularizaciji Hrvatske  dok je turistička zajednica napravila  promidžbu našeg turizma od koje  možemo očekivati veliku dobit. Tu  je i Goran Višnjić, koji u svakom  razgovoru kaže odlakle dolazi, da je  hrvatski glumac, napominje Komarica koja godinama živi u Americi,   zadovoljna je, no isto bi se rado  vratila u Hrvatsku.
– Nekada je Amerika bila obećana zemlja, danas to ne bih mogla  tvrditi. Ja bih se željela vratiti. U  budućnosti će veliku prednost imati  zemlje koje imaju čistu vodu, a to je  zasigurno još jedna snažna prednost za Hrvatsku. Naša je priroda  očuvana, ne smijemo dopustiti da se  upropasti.
Zadar prezentiramo i kroz priču  o višnji maraski, o tome da ne postoji ni jedna višnja koja ima takav  okus kao ta zadarska. Amerikanac  ima što vidjeti kod nas, treba samo  održati jedan nivo kvalitete, paziti  da se ne pokvarimo, da da ne budemo preskupi. Da bi došao u Europu Amerikanac treba izgubiti dva  dana od svog odmora samo da bi  doputovao, tako da je njegov dolazak ovamo svakako treba glasno  pozdraviti kao veliki uspjeh za naš  turizam, zaključuje Komarica.

Donacija za sat
Nena Komarica uspjela je isposlovati donaciju od 25 tisuća dolara  za obnovu sata na Narodnom trgu u Zadru. Bila je to prva  donacija izvan SAD-a udruge “Tourist cares for tomorow” koja  djeluje unutar najveće organizacije američkih touroperatora  “USTOA”-e. Prije deset godina Komarica je uspjela isposlovati  donaciju još jedne američke udruge za obnovu Kneževog dvora  te uvrstiti Zadar u sto najugroženijih svjetskih spomenika kulture  što je bilo jako važno nakon rata.